U Krašiću proslavljena 126. godišnjica rođenja bl. Stepinca

Na 126. obljetnicu rođenja bl. Alojzija Stepinca, ujedno Dan Općine Krašić i Dan OŠ „Kardinal Alojzije Stepinac“, u srijedu 8. svibnja 2024. u crkvi Presvetog Trojstva svečanu večernju misu predvodio je voditelj Kuće susreta „Tabor“ fra Ivan Matić.

Na početku propovijedi fra Ivan je podsjetio kako je Stepinac rođen 8. svibnja 1898. u obitelji Josipe i Barbare Perić u župi Krašić te kako je dobio krsno ime Viktor što znači pobjednik. Kazao je kako je slavlje blaženikovog rođendana prilika za izraziti zahvalnost Gospodinu za dar njegovog života i svetosti.

„Tako i mi danas ovdje okupljeni na ovom slavlju želimo najprije od srca zahvaliti Gospodinu za svetost našeg blaženika i mučenika kardinala Stepinca i za njegovo hrabro svjedočanstvo vjere i ljubavi prema Kristu i Crkvi“, rekao je fra Ivan. Istaknuo je nekoliko važnih datuma u Stepinčevu životu.

„Dana 26. listopada 1930. u Rimu je zaređen za svećenika. Mladu misu slavio je te iste godine na blagdan Svih Svetih u bazilici Svete Marije Velike u Rimu, zatim 20. svibnja 1934. kada ga je papa Pio XI. imenovao nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva, te odmah nakon smrti tadašnjeg biskupa Bauera naš blaženik preuzima službu nadbiskupa. Također, zanimljivo je da je naš blaženik tada bio najmlađi biskup na svijetu sa samo 36 godina.“

Propovjednik je podsjetio na 800. obljetnice iz života sv. Franje Asiškoga – proslavu Božića u Grecciu i stigmatizaciju na La Verni. Dodao je da je blaženi Stepinac živio franjevačku karizmu i duhovnost. Blaženik je 8. prosinca 1936., već kao nadbiskup, ušao i zavjetovao se u trećem franjevačkom redu, današnjem Franjevačkom svjetovnom redu, kazao je.

„Ono što je isto tako važno, on je u tim zavjetima, kako je tada bio običaj kada je zavjetovan, uzeo ime blaženog Augustina Kažotića koji je bio njegov prethodnik na zagrebačkoj stolici biskupa“, nadodao je o. Matić.

Prisjetio se je i riječi pok. fra Bonaventure Dude koji je kazao kako je Stepinac pristupio franjevačkoj obitelji. Kada je postao nadbiskup dolazili su mu čestitari, među kojima zagrebački trećoredci. Tom prigodom mu je duhovnik Trećeg franjevačkog reda o. Dionizije Andrašec izrazio svoju i želju trećoredaca da ga prime među svoje članove. On je to vrlo rado prihvatio te je na završetku 1. Kongresa franjevačkih profesora iz slavenskih zemalja u crkvi sv. Franje na Kaptolu primljen u red.

Fra Ivan se prisjetio još jednog subrata koji je „odigrao veliku i važnu ulogu u promicanju svetosti našeg kardinala. Danas je on isto sluga Božji, a to je fra Aleksa Benigar koji je napisao najopsežniju i najdokumentiraniju biografiju o našem kardinalu Stepincu. Ova je knjiga bila od neizrecive važnosti u samom procesu beatifikacije kardinala Stepinca“, ustvrdio je.

Na kraju propovijedi pozvao je okupljene da zahvalna srca zamole milost da uvijek i u svemu poput blaženika uronjeni u Krista i Njegovu riječ te blaženikovo geslo „U tebe se Gospodine uzdam“ svjedoče i oni ljubav prema Kristu i njegovoj Crkvi.

Proslava godišnjice Stepinčeva rođenja počelo je prijepodne procesijom od njegove rodne kuće u Brezariću do župne crkve u Krašiću. Uslijedila je svečana misa te u podne polaganje vijenaca kod kipa bl. Alojzija Stepinca.

Poslijepodnevna svečanost počela je molitvom krunice, nakon čega je slijedilo klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu.

Proslava je završila koncertom Davora Terzića popraćenim Stepinčevim tekstovima.

Izvor: IKA