Čuvarica grada Zagreba – Majka Božja od Kamenitih vrata

Pohođenje Blažene Djevice Marije je liturgijski blagdan u katoličkoj Crkvi koji se redovno slavi 31. svibnja ili izvanredno 2. lipnja. Ovim se blagdanom podsjeća na posjetu Elizabeti od strane Blažene Djevice Marije čija je rođakinja bila Elizabeta. Ovo je blagdan u suodnosu s navještenjem, blagdanom Blagovijesti gdje se slavi trenutak u kojem je Marija začela Isusa po djelovanju Duha Svetoga. U raznim narodima ovaj blagdan slavi se na različite načine pa se tako Mariji pridaju i drugačiji naslovi kao što su Gospa od pohođenja, Presveta Marija od pohoda, Blažena Djevica Marija od Kamenitih vrata.

Blagdan pohođenja nastao je u Franjevačkom redu vjerojatno 1263. godine i slavio se samo u Franjevačkom redu među Manjom braćom do 1389. g. kada je papa Urban VI. proširio štovanje na cijelu latinsku Crkvu. Kasnije 10. lipnja 1441. g. za vrijeme pape Eugena IV. na Sinodi u Baselu potvrđen je službeni naziv blagdana kao Pohođenje Blažene Djevice Marije. O misteriju pohođenja Djevice Marije rođakinji Elizabeti mnogi su vjernici razmišljali i htjeli ga na poseban način zaživjeti. Tako su neki Božji ugodnici osnivali redove i družbe koje su imenovali i posvećivali Pohođenju Marijinom, kao npr. Red Pohođenja Sv. Marije, Službenice Pohođenja, Sestre Pohođenja u Japanu, Siromašne kćeri Pohođenja Presvete Marije.

U Hrvatskoj se ovaj blagdan napose slavi u, glavnom gradu svih Hrvata, Zagrebu, i to kao blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata što je ujedno i dan Grada Zagreba jer je Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica grada Zagreba. Kamenita vrata vjerojatno postoje od 1266. g. iako se spominju tek 1429. g. Slika Majke Božje od Kamenitih vrata vjerojatno je nastala u 16. st. te je prvobitno bila smještena u luneti iznad vrata. Kamenita su vrata od svoga nastanka do danas bila devastirana na različite načine. Tako je 31. Svibnja 1731. g. izbio veliki požar te je spomenuta slika pronađena čitava i neoštećena usred zgarišta u pepelu. Iste je godine izgrađen oltar u niši prolaza Kamenitih vrata gdje je i slika svečano postavljena. Od tada se ova slika časti kao čudotvorna i među pukom kao zaštitnica Zagreba, a prikazuje Bogorodicu kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci dok desnom rukom pridržava malog Isusa koji u lijevoj ruci drži mali globus. Prilikom dvjestote obljetnice čudesnog očuvanja slike, svečano je okrunjena zlatnom krunom. Na dvjesto šezdesetu obljetnicu ovog svetišta 31. Svibnja 1991. g. zagrebački nadbiskup Franjo kardinal Kuharić službeno je proglasio Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom Grada.

Sveti papa Ivan Pavao II. koji je bio osobiti štovatelj Blažene Djevice Marije i u svemu htio biti sav njezin (Totus Tuus) ostavio nam je osobitu molitvu Majci Božjoj od Kamenitih vrata na Angelusu prilikom svog boravka u Zagrebu na Hipodromu 11. rujna 1994. . Sveti Papa u toj molitvi Majku Božju od Kamenitih vrata opisuje kao jedinstveni ures, ukras, i dika Hrvatske (decus singulare Croatiae) jer Majka Božja od Kamenitih vrata ne samo da čuva, diči i uljepšava grad Zagreb, već jednako tako i čitavu Hrvatsku, što svjedoči činjenica da nema trenutka u danu ili noći u kojem netko barem na sekundu ne zastane kada prolazi ovim vratima i tako ulazi u mističan smiraj koju ova čudotvorna slika odašilje. Stoga i mi zajedno sa svetim papom Ivanom Pavlom II. možemo moliti:

Sveta Marijo, Majko Božja od Kamenitih Vrata, “Decus singulare Croatiae”, (“Jedinstvena Diko Hrvatske”), ostani uz ove svoje sinove, koji se u te uzdaju. Ti, koja si “početak boljeg svijeta”, milostivo pogledaj na njih. Neka po tvojoj pomoći uzmognu velikodušno odgovoriti na poziv Otkupitelja. Neka postanu, po tvom zagovoru, vjerni vjesnici tvog Sina, Kneza mira. Obnovi im srca i živote, učvrsti ih u apostolskoj vjeri, da budu radosni svjedoci novih vremena i pravi graditelji mira. Sačuvaj ih od svake opasnosti i od svakog ih zla oslobodi, o, Djevice, slavna i blagoslovljena. Amen!