Lady Anne Conway – prikaz i prinos metafizici jedne filozofkinje (1/2)

U ovom članku želimo predstaviti život i djelo filozofkinje s naglaskom na njezinu metafiziku. Njezina metafizika je zanimljiva jer se, između ostalog, u njoj pokušava riješiti problem dualizma Descartesove ontologije (odnos um – tijelo). Uz to ćemo nastojati pronaći poveznicu između Anne Conway i Gottfrieda Wilhelma Leibniza, kako je ona utjecala na njega i što im je zajedničko (to je jedna od stvari zbog koje joj daju na važnosti). Također, želimo ovim radom prikazati probleme i nedorečenosti njezinog sustava te ponuditi potencijalna rješenja na otkrivene probleme unutar samog sustava njezine misli. Na ovakav način ističemo zasluge jednog ženskog filozofa u vrijeme prije nego što su žene stupile na scenu kao važne filozofkinje. Time se želi pokazati važnost ženske misli u povijesti filozofije.

O filmskoj umjetnosti iz katoličke perspektive

U zadnjih sto godina način života se značajno promijenio. Promijenili su se poslovi koje radimo, način na koji se školujemo, kako komuniciramo, kako se družimo i kako provodimo slobodno vrijeme tj. kako se zabavljamo. Razvoj tehnologije u naše živote unio je jednu značajnu promjenu, izmjestio nas je iz uvriježene društveno-obiteljske rutine okupljanja oko zajedničkog ognjišta. … Opširnije

Marijanske dogme – što vjerujemo o Mariji?

Četiri su marijanske dogme koje Crkva predlaže kao objavljenu istinu u obliku koji obvezuje cjelokupni kršćanski puk tako da se nijekanje takve istine proglašava krivovjerjem. Te istine koje Crkva naučava pripadaju Božjoj objavi, pisanoj ili predanoj riječi Božjoj. Prva dogma je da je Marija Bogorodica, druga da je Marija Vazda Djevica, treća da je Marija … Opširnije

Kako vrednovati moralnost radnje?

U vremenu relativizma često znamo ostati zbunjeni oko toga što je dobro, a što zlo. No posegnemo li iz bogate riznice Crkve vidjet ćemo da kriteriji za vrednovanje moralnosti nekoga čina i nisu neodređeni i nejasni kako to može izgledati na prvi pogled te da procjena moralnosti toga čina ne mora biti zbunjujuća. Štoviše, vidjet ćemo da mi zapravo i postajemo ono što činimo i odabiremo pa je bitno znati kako vrednovati moralnost određene radnje.

Što sv. Toma Akvinski kaže o vjeri?

Pojam vjere je za Tomu proizišao iz kršćanskog uvjerenja i iz njegovog razumijevanja čovjeka kao stvorenog bića koje prihvaća stvari koje je Bog objavio njemu kako bi mu se pridružio i postigao vječno blaženstvo. Ukratko vjera je za njega dobra navika koja ima za cilj dati pristanak na stvari koje se tiču Boga i Božje objave. Ona prebiva u intelektu kojeg volja svojim pokretima potiče da daje pristanak na istinu. Znati i vjerovati je različito jer vjera podrazumijeva nemogućnost spoznaje od strane onog koji spoznaje. Vjeru u čovjeku potiče Bog nadnaravnim putem, tj. poticajima milosti te je zbog toga sigurnija spoznaja od razumske. Vjera se kao svaka krepost može vježbati, smanjivati i povećavati, a zbog toga što je teološka krepost, gubi se zbog samo jednog čina suprotnog vjeri. Za vjeru su potrebne dvije stvari: da bude čovjeku bude ponuđen predmet vjere te da čovjek da pristanak potaknut vanjskim faktorima i milošću.

Što Crkva govori o latinskom jeziku?

Mudrost drevnog svijeta, sadržana u grčkoj i rimskoj književnosti te doista nezaboravno učenje drevnih naroda, poslužili su kao najava Evanđelja kojeg je Božji Sin proglasio na zemlji. U tim izvanrednim književnim spomenicima antike Crkveni oci i naučitelji prepoznali su čovjekovu duhovnu pripremu za nadnaravna bogatstva koja je Isus Krist priopćio čovječanstvu »kako bi povijesti dao svoje … Opširnije