Đurmanec 138, 49225 Đurmanec, Hrvatska
Izgradnja crkve sv. Jurja započela je 8. rujna 1940. godine. Izgradnja je započeta na molbe vjernika, zalaganjem franjevaca iz Krapine i na prijedlog dekana preč. Josipa Orlića, tadašnjeg krapinskog župnika. No, župa je tek oformljena 14. rujna 1963. godine, 23 godine nakon izgradnje crkve. Župu je uspostavio nadbiskup dr. Franjo Šeper.
Od 1963. tu su župnici bili: fra Benjamin Balaško, fra Rafael Ćolić, fra Berislav Đurić, fra Lucije Jagec, fra Marijan Opitz, fra Stjepan Jambrošić, fra Drago Brglez i trenutni župnik fra Vlado Mustač.
Spomen-crkva Isusova mučeništva u Macelju
Kraj Drugog svjetskog rata, svibanj i lipanj 1945.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, više tisuća zarobljenika prolazili su ovom Maceljskom dolinom svoj križni put od Bleiburga prema Krapini, nadajući se povratku svojim domovima. No, krajem svibnja i tijekom lipnja 1945. u ovim je šumama svaka nada zauvijek umrla. Bez suda i izbora partizansko-komunistički zločinci u maceljskim su šumama pobili više tisuća zarobljenih hrvatskih vojnika i civila. Tako je Macelj postao najveće stratište i grobište poslije Drugog svjetskog rata na području Republike Hrvatske.
Maceljska je šuma nakon toga proglašena Titovim lovištem. U vrijeme vladavine komunizma ovim se područjem nije smjelo ni kretati niti pristupiti, a čitavim je krajem zavladala potpuna šutnja i strah, koji među ovdašnjim stanovništvom vladaju i danas.
Utemeljenjem samostalne demokratske Hrvatske 1990. godine istina je probila šutnju i pokazala da ti grozni zločini nisu zaboravljeni.
Macelj nakon utemeljenja Hrvatske države
Do sad su poznate tri lokacije grobišta na području Maclja: Lepa Bukva, Ilovec i Smiljanova graba. Zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić na grobištu Lepa Bukva 9. lipnja 1991. prvi je put služio svetu misu za sve žrtve Križnog puta i javno progovorio o ovim zločinima.
Na grobištu Lepa Bukva 24. lipnja 1992. g. Državna komisija Hrvatskog sabora započinje istraživanja. Iz četiriju jama na toj lokaciji od 174 izvađenih zemnih ostataka pronađeni su i ostatci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova. U bunaru, u šumarskoj kući Freudenreich, kasnije Titovoj lovačkoj rezidenciji, pronađene su ljudske kosti. Na grobištu Ilovec nalazila se najveća skupina jama, iz kojih je izvađeno oko 720 zemnih ostataka. 269 zemnih ostataka pronađeno je u ostalim pojedinačnim jamama. Ukupno su na području Maclja, uključujući i područje Ilovec, istražene 23 jame i pronađeni zemni ostatci 1163 osobe, koje je Državna komisija otpremila u Zavod za patologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gdje su počivale punih 12 godina. U tih 12 godina hrvatske vlasti nisu učinile ništa da se zemne ostatke ovih mučenika dostojno pokopa. Daljnja su iskapanja zbog nepoznatih razloga u kolovozu 1992. god. iznenada prekinuta. Oko 130 jama ostalo je neistraženo. Možemo zaključiti da je na Maclju pogubljeno više od 12 tisuća žrtava.
Macelj i Maceljske žrtve u Hrvatskoj državi
Nalazi i zapisnici Državne komisije ukazuju da su žrtve na Maclju prije smrti bile vezane žicom, a usmrćivane udarcima tvrdog predmeta u glavu ili metkom u potiljak. Svjedoci i dokumenti potvrđuju i mučenja prije usmrćivanja.
Početkom 2004. g., okupila se nekolicina složnih ljudi, koji nikad nisu zaboravili strašne patnje i žrtve križnih putova hrvatskog naroda. Zaslugom Stjepana Brajdića, hrvatskog vojnika, sudionika Križnog puta i dugogodišnjeg političkog zatvorenika i fra Drage Brgleza, župnika župe sv. Jurja u Đurmancu, započeli su s pripremama za pokop zemnih ostataka 1163 maceljskih mučenika te izgradnju grobnice za njihovo trajno počivalište.
Na misi zadušnici 6. lipnja 2004. na Maclju pomoćni biskup zagrebački mons. Vlado Košić blagoslovio je kamen temeljac za novu crkvu Muke Isusove.
Već 22. listopada 2005. zemni ostatci 1163 maceljskih mučenika pokopani su u novo izgrađenoj grobnici. Pokop je predvodio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i mons. Marko Culej, prvi varaždinski biskup uz koncelebriranje brojnih svećenika iz svih hrvatskih krajeva u nazočnosti mnoštva vjernika i poštovatelja maceljskih mučenika. Bio je to najveći zajednički pokop ikad zabilježen u Hrvatskoj i izvan Hrvatske.
Nakon pokopa maceljskih mučenika nastavljena je izgradnja spomen crkve Muke Isusove, koju je 3. lipnja 2007. svečano blagoslovio mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski.
Macelj i Maceljske žrtve danas
Crkva Muke Isusove i grobnica Maceljskim žrtvama trajni je spomenik mučenicima, koje su protivno Ženevskoj konvenciji nakon završetka II. svjetskog rata okrutno pogubili partizansko-komunistički zločinci. Moralno je nedopustivo da za ove partizansko-komunističke zločine nikad nitko nije optužen niti osuđen. Macelj je danas najveće poznato gubilište i grobište u Republici Hrvatskoj, koje svjedoči o partizansko-komunističkim zločinima nad hrvatskim narodom. Ćire područje Maceljskog gorja želimo istražiti, svako pronađeno grobište dostojno obilježiti te Maceljsko gorje proglasiti spomen-područjem.
Hvala svim dobročiniteljima, koji su svojim darom i trudom pripomogli izgradnji ovog spomenika. To je naš zajednički prkos i ponos!