Svete Marije 4, 10312 Kloštar Ivanić, Hrvatska
http://zupa-klostar-ivanic.hr/
Danas dva naselja nose ime Ivanić: Ivanić Grad na Lonji i Kloštar Ivanić na brežuljku iznad posavske ravnice; drugo je naselje starije. U njemu je zagrebački biskup Stjepan II. Babonić 1226. sagradio samostan benediktinkama, a poslije provale Tatara predao ga je redovnicama sv. Norberta, premonstratkama.
Njihova crkva sv. Marije bila je vjekovima župska crkva. Zagrebački biskup Luka (1500-1510) podiže crkvu sv. Ivana Krstitelja i uz nju samostan u koji 1508. dovodi franjevce. Taj “franjevački samostan u Ivaniću nije istovjetan sa samostanom benediktinki, jer se opatički samostan nalazio uz crkvu Blažene Djevice Marije” (Cvekan).
·1508. doveo je biskup Luka u Ivanić franjevce opservantske Provincije presv. Otkupitelja; oni su se zadržali do 1549, kad su pred turskom opasnošću izbjegli s narodom.
·1622. posvetio je današnju župnu crkvu Marijinog uznesenja biskup Petar Domitrović; župu je vodio svjetovni kler.
·1635. 19. kolovoza, biskup Franjo Ergeljski ponovno je predao samostan i crkvu sv. Ivana Krstitelja franjevcima. Samostan je popravio, na poticaj fra Rafaela Levakovića, izdavača glagoljskih knjiga, biskup Benko Vinković.
·1639. 28. kolovoza, nastanili su se franjevci provincije sv. Marije u južnom krilu samostana.
·1664. postavljena je na glavnom oltaru župske crkve slika Marijinog uznesenja; oltar je 1757. dobio današnji izgled; tada su uređeni i oltari sv. Josipa, sv. Jurja, sv. Barbare, Triju Kraljeva, sv. Antuna Pustinjaka, sv. Križa i Gospe žalosne.
·1678. završena je obnova samostanske crkve koja je uz glavni oltar imala žrtvenike sv. Antuna Padovanskoga, sv. Franje Paulskoga i Majke Božje.
·1686. do 1753. vode franjevci dušobrižništvo vojnika u ivanićkoj tvrđi. – 1727. do 1730. sagrađeno je zapadno krilo samostana, a 1737. započela je izgradnja istočnoga krila. Fra Ivan Belanović, kasniji provincijal Provincije sv. Ladislava, 1748. je posve uredio samostan u današnjem obliku.
·1728. do 1811 . u samostanu djelovala je ljekarna; vodio ju je samostanski brat apotekar, dok je bolesnike dvorio brat ranarnik.
·1737. izradila su braća rezbari iz Provincije sv. Ladislava orgulje.
·1744. izradio je zagrebački kipar Josip Weinacht četiri oltara u samostanskoj crkvi, i to sv. Krunice, 14 pomoćnika, sv. Franje i sv. Antuna Padovanskoga. U crkvi su tada bili također oltari sv. Križa, sv. Florijana i sv. Apolonije. U uređenju crkve surađivali su franjevački rezbari i zlatari fra Izaija Gasser i fra Krišpin Zimmermann.
·1772. do 1786. franjevci vode osnovnu školu, ali su još u 17. stoljeću učili u samostanu mladi bosanski franjevci; u 18. stoljeću su kroz 35 godina djelovale filozofska i teološka škola Provincije sv. Ladislava.
·1785. namjeravao je car Josip II. dokinuti samostan, ali je to spriječio zagrebački biskup Josip Galjuf.
·1936. povjerene su samostanu župa i župna crkva.
·1944. od bombardiranja je teško oštećena samostanska crkva i u njoj se ne može obavljati bogoslužje.
·1970. do 1977. borave u samostanu trapisti jer je njihov samostan u Banjaluci teško stradao od potresa; franjevci pak grade svoju novu stambenu kuću s vjeronaučnom prostorijom i župnim uredom kraj župne crkve.
·1978. samostan su preuzele sestre karmelićanke.
Župa u Kloštru Ivaniću broji oko 5500 vjernika. Ima 17 sela: Bešlinec s kapelom presv. Trojstva, Caginec s crkvom sv. Mihovila, Čemernica, Derežani, Graberje, Grabersko Brdo s kapelom sv. Antuna, Krišci, Lipovec, Obreška Donja s kapelom sv. Florijana, Obreška Gornja s kapelom Gospe Loretske, Nova Marča, Stara Marča s kapelom Svih Svetih, Predavec, Prkos, Sobočani s kapelom sv. Duha, Šćapovec i Vinari. Nakon Drugoga svjetskog rata ivanićki franjevci upravljaju i župu bl. Augustina Kažotića u Lupoglavu koja broji oko 950 vjernika; župa ima kapele u Prečcu i Tedrovcu. Obavljajući pastoralni rad u župi, braća pružaju pastoralne usluge sestrama karmelićankama i sestrama franjevkama koje u Kloštru Ivaniću imaju novicijat.