Franjevački trg 1, 24000 Subotica, Srbija
https://www.franjevcisubotica.rs/
Prema predaji, subotičke je Bunjevce, hrvatski katolički živalj, u seobi predvodio fra Anđeo Šarčević, dok je velikoj seobi u Prekosavlje stajao na čelu tadašnji provincijal Bosne Srebrene, fra Mijo Radnić.
No o subotičkim Bunjevcima preuzeli su pastoralnu brigu članovi provincije presv. Spasitelja, jer su oni iz samostana u Segedinu i u vrijeme turske vladavine vodili brigu o subotičkim katolicima.
1686. franjevci se nastanjuju u subotičkoj tvrdi; god. 1692. se spominje lik Crne Gospe koju vjernici i danas štuju; smještena je u zasebnu kapelu.
1693. subotički franjevci imaju crkvu i nastambu; pred vrhovnim franjevačkim vlastima u Rimu raspravlja se hoće li subotički samostan pripadati provinciji presv. Spasitelja ili Bosni Srebrenoj; dodijeljen je prvoj.
1704. Subotičani su pod vodstvom fra Josipa Kovača napustili grad i izbjegli u Petrovaradin; ugrozila ih je tzv. Rakoczyjeva buna.
1723. tvrđava je posve preuređena za crkvu i samostan; god 1729. započela je gradnja nove crkve i samostana.
1736. 15. travnja kaločko-bački nadbiskup Gabrijel Patačić posvetio je crkvu sv. Mihovila; uz glavni oltar crkva je imala još 6 oltara.
1747. franjevci osnivaju i vode tzv. nižu gimnaziju; poslije 1775. gimnazija ima svih 6 razreda; tek 1862. preuzimaju je svjetovnjaci. U sredini 18. stoljeća franjevci vode i pučku školu; god. 1773. preuzimaju je svjetovnjaci.
1753. počinje izgradnja sadašnjeg samostana; radovi su završeni tek 1767. – 1753. u samostanu djeluje pet “dalmatinskih propovjednika”, jer franjevci upravljaju do tog vremena šest područnih crkava i to: u Bačaljmašu, Jankovcu i Miljkutu na području današnje Mađarske te u Topoli, Kanjiži i Senti. Na tom pastoralnom području formirano je tijekom 18. stoljeća 14 župa.
1761. osnovana je Bratovština kršćanskog nauka; od 1739. djeluje Bratovština sv. Mihovila, a još ranije osnovana je Bratovština Franjevačkog pojasa.
1773. nadbiskup Josip Batthyany oduzeo je franjevcima župu i osnovao župu sv. Terezije.
1801 . do 1839. i zatim od 1876. do 1897. u samostanu djeluje filozofsko učilište Provincije presv. Spasitelja.
1907. obnavlja se i proširuje crkva; god. 1900. je samostan pripao provinciji Sv. Ivana Kapistranskoga, a 1923. Provinciji Sv. Ćirila i Metoda.
1921. do 1933. franjevci su vodili župu Sv. Mihaela, ali su svojevoljno odustali u želji da se usredotoče na kontemplativni način života; bila je to pogrešna opcija.
U prošlosti, a dijelom i u sadašnjosti, subotički samostan i crkva s dva zvonika važan su duhovni centar u gradu i okolici.
U njem se stoljećima vodi dvojezična pastva, na hrvatskom i mađarskom jeziku, jer franjevci žele služiti obim etničkim skupinama.