Misa je žrtva pomirnica.

Ako nas darežljivost Gospodnja obvezuje na velike dužnosti, ne smijemo zaboraviti da smo odgovorni i pred njegovom pravednošću. Možemo li na to pomisliti, a da ne zadrhtimo? Ipak, i ovdje se možemo smiriti. U misi imamo žrtvu sposobnu umiriti gnjev Neba, koliko god veliki bili grijesi kojima smo ga zaslužili. Krv Isusa Krista prikazuje se … Opširnije

Misa je žrtva prošnje.

Molitva, koja je četvrta od naših dužnosti prema Bogu, u sebi sadrži tri prethodno spomenute. (Žrtva paljenica, žrtva zahvale, žrtva pomirnica)  Ona čini čin klanjanja poniženjem čovjeka pred Bogom, čiju vrhovnu vlast i beskrajna savršenstva časti. To je čin zahvalnosti, jer nas blagoslovi za koje molimo podsjećaju na one koje smo već primili, a to … Opširnije

Misa je euharistijska žrtva – žrtva zahvale.

Sam Bog nas ne može osloboditi duga zahvalnosti koji nam je nametnut Njegovim blagoslovima; jer budući da je On naš nužni cilj, moramo Mu neizbježno iskazati slavu za sve blagoslove primljene iz Njegove darežljivosti. „U svemu zahvaljujte, jer to je Božja volja u Kristu Isusu.“ Sveti Augustin ovu dužnost smatra najbitnijim dijelom štovanja koje Bog … Opširnije

Misa – žrtva paljenica

Nema ništa uzvišenije ni izvrsnije za svećenika nego slaviti Svetu Misu. Nema ništa svetije za narod nego pobožno slušati Svetu Misu. Zbog naše pale naravi u nemogućnosti smo sami od sebe prinijeti dostojnu žrtvu Bogu bilo kao zadovoljštinu za svoje grijehe i prijestupe, ili hvalu koju smo obvezni iskazivati Svemogućemu. Sâm Sin Božji žrtvuje sebe … Opširnije

K tebi, Gospodine, uzdižem dušu svoju

Prva nedjelja došašća, prvi dan liturgijske godine započinje Introitusom Ad te levavi (Ps 23,1-3), što nas podsjeća da tijekom došašća iščekujemo u radosti i u nadi blagdan Božića. Unaprijed slavimo stvarnost da nas Bog toliko voli da je poslao svoga Sina na svijet da nas spasi. Napjevi za prvu nedjelju došašća imaju pravo bogatstvo. Introitus … Opširnije

Što Crkva govori o latinskom jeziku?

Mudrost drevnog svijeta, sadržana u grčkoj i rimskoj književnosti te doista nezaboravno učenje drevnih naroda, poslužili su kao najava Evanđelja kojeg je Božji Sin proglasio na zemlji. U tim izvanrednim književnim spomenicima antike Crkveni oci i naučitelji prepoznali su čovjekovu duhovnu pripremu za nadnaravna bogatstva koja je Isus Krist priopćio čovječanstvu »kako bi povijesti dao svoje … Opširnije