Ikona Gospe Trsatske

Drugi nicejski sabor, nakon krize štovanja ikona početkom VIII. stoljeća kada je dio kršćanskoga svijeta počeo osporavati štovanje slika (ikonoklazam), odobrit će 787. štovanje slika u Crkvi, što će imati poseban utjecaj na Istoku. Ikone imaju značajnu teološku i simboličku ulogu u istočnim crkvama, a to je najbolje opisao sv. Ivan Damaščanski rekavši da klanjanje … Opširnije

Otajstvo Isusovog ulaska u Jeruzalem

Prema evanđeljima Isus ulazi u Jeruzalem na magarcu kako bi proslavio svoju posljednju Pashu. No, ovaj događaj je puno više od običnog hodočašća u Sveti grad o blagdanu. To je i narod prepoznao stoga i pozdravlja Isusa kao dugo očekivanog Mesiju. Gledajući ovaj događaj narod prepoznaje njegov (mesijanski) smisao. Što je mesijanizam i što je … Opširnije

Vjera u suvremenom svijetu

Zapadni svijet je razvio kulturu koja isključuje Boga iz javne svijesti. Sekularizacijom u novom vijeku započinje složeni proces u odnosima između vjere i kulturnog napretka, koji najprije dovodi do postupnog odvajanja i otuđenja od Crkve sve do radikalnog loma Evanđelja s kulturom u današnjem sekulariziranom svijetu. Moderna svijest, smatra se danas, nema dodirnih točaka s … Opširnije

O rodnoj ideologiji

“Većina ljudi ne zna što ta ideologija donosi i zbog toga se ne osjećaju ugroženima”[1] primjećuju biskupi u Poljskoj, a kako je dužnost “svega Božjeg naroda, osobito pastira i teologa, da uz pomoć Duha Svetoga slušaju, razabiru i tumače razna mišljenja našeg vremena te ih prosuđuju u svjetlu riječi Božje”[2] priliči raskrinkavati djela tame kako … Opširnije

Mesija i mesijansko iščekivanje u Starom zavjetu

Mesija dolazi od hebrejske riječi Mašiah ili aramejske Mešiho što znači pomazanik. U Starome zavjetu pomazanicima (mesijama) su se nazivali najprije kraljevi jer ih je Bog izabrao da u njegovo ime vode i štite njegov izabrani narod. David se na mnogo mjesta naziva Pomazanikom Gospodnjim jer je bio obredno pomazan svetim uljem, znakom Duha Božjega.[1] … Opširnije

Smislenost religijskih izričaja kod Alfreda Julesa Ayera: V. dio – Osvrt na načelo verifikacije Alfreda Julesa Ayera

5. Osvrt na načelo verifikacije Alfreda Julesa Ayera Osvrćući se na odabrana poglavlja knjige Langauge, Truth and Logic[1] autora Alfreda Julesa Ayera, prvo treba istaknuti kako je autorov strogi empirizam vrlo je dobro smišljen. Dobro je postavio odnos istinitosti znanstvenih hipoteza. Hipoteza vrijedi sve dok nam iskustvo ne pokaže suprotno. Nadalje, potrebno se složiti s … Opširnije