Marijanske dogme – što vjerujemo o Mariji?

Četiri su marijanske dogme koje Crkva predlaže kao objavljenu istinu u obliku koji obvezuje cjelokupni kršćanski puk tako da se nijekanje takve istine proglašava krivovjerjem. Te istine koje Crkva naučava pripadaju Božjoj objavi, pisanoj ili predanoj riječi Božjoj. Prva dogma je da je Marija Bogorodica, druga da je Marija Vazda Djevica, treća da je Marija … Opširnije

Kako vrednovati moralnost radnje?

U vremenu relativizma često znamo ostati zbunjeni oko toga što je dobro, a što zlo. No posegnemo li iz bogate riznice Crkve vidjet ćemo da kriteriji za vrednovanje moralnosti nekoga čina i nisu neodređeni i nejasni kako to može izgledati na prvi pogled te da procjena moralnosti toga čina ne mora biti zbunjujuća. Štoviše, vidjet ćemo da mi zapravo i postajemo ono što činimo i odabiremo pa je bitno znati kako vrednovati moralnost određene radnje.

Pripovijest o početku i povratku

Danas si mnogi uzimaju za pravo donositi presude o postanku čovjeka, ali postajanje čovjekom uzdignuće je duha kojeg se ne može iskopati lopatom ili izmjeriti kojim instrumentom. Čovjek postaje čovjekom u trenutku kad Bogu može reći Ti.[1] Isti taj čovjek koji je Bogu mogao reći Ti bio je potpuno uronjen u Boga, u Božji Ti, … Opširnije

Otajstvo Uskrsa kod svetog našeg oca Franje

U središtu našeg kršćanskog života nalazi se vazmeno otajstvo, koje kroz Kristov dar otkriva dokle ide Očeva ljubav prema ljudima. Ta ljubav se očitovala kada Isus pere učenicima noge. Uspoređujući Mt 20,28 s Iv 13, sv. Franjo nam instinktivno otkriva vezu između ta dva teksta. Sv. Franjo osim toga Gospodinovu oporuku shvaća kao pravilo za … Opširnije

Što sv. Toma Akvinski kaže o vjeri?

Pojam vjere je za Tomu proizišao iz kršćanskog uvjerenja i iz njegovog razumijevanja čovjeka kao stvorenog bića koje prihvaća stvari koje je Bog objavio njemu kako bi mu se pridružio i postigao vječno blaženstvo. Ukratko vjera je za njega dobra navika koja ima za cilj dati pristanak na stvari koje se tiču Boga i Božje objave. Ona prebiva u intelektu kojeg volja svojim pokretima potiče da daje pristanak na istinu. Znati i vjerovati je različito jer vjera podrazumijeva nemogućnost spoznaje od strane onog koji spoznaje. Vjeru u čovjeku potiče Bog nadnaravnim putem, tj. poticajima milosti te je zbog toga sigurnija spoznaja od razumske. Vjera se kao svaka krepost može vježbati, smanjivati i povećavati, a zbog toga što je teološka krepost, gubi se zbog samo jednog čina suprotnog vjeri. Za vjeru su potrebne dvije stvari: da bude čovjeku bude ponuđen predmet vjere te da čovjek da pristanak potaknut vanjskim faktorima i milošću.

Post 22,1-2 – Abrahamovov sin – dar i kušnja

Poslije tih događaja Bog stavi Abrahama na kušnju. Zovnu ga: »Abrahame!« On odgovori: »Evo me!« Bog nastavi: »Uzmi svoga sina, jedinca svoga Izaka koga ljubiš, i pođi u krajinu Moriju pa ga ondje prinesi kao žrtvu paljenicu na brdu koje ću ti pokazati.« (Post 22,1-2) Poslušan Božjoj riječi Abraham je, vjerujući da Bog može i … Opširnije

Duhovne vježbe juniora HFP sv. Ćirila i Metoda

Duhovne vježbe bogoslova odvile su se u posljednjem tjednu mjeseca veljače 2021. godine u franjevačkom samostanu u gradu Vukovaru. Ove duhovne vježbe predvodio je fra Josip Grubišić te je divnim sažetim nagovorima protkanim franjevačkim duhom upućivao braću na uzvišenost i ozbiljnost  življenja našega poziva u ovome svijetu. Posebno se osvrnuo na točke zavjeta redovnika, molitve … Opširnije