Povodom župnog blagdana i velike obljetnice, 300 godina od postavljanja kamena temeljca Franjevačkog samostana i crkve sv. Roka u Virovitici, u petak, 14. kolovoza, u Dvorani sv. Franje svečano je predstavljena monografija Barokna baština virovitičkih franjevaca, autorice Nikoline Hečimović.
Monografiju, koja govori o umjetničkoj i duhovnoj baštini virovitičkih franjevaca, na današnjoj su promociji predstavili povjesničari umjetnosti Dragan Damjanović, Danko Šourek i Sanja Cvetnić, donedavni virovitički gvardijan i provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ivica Jagodić te sama autorica Nikolina Hečimović.
Kiparska djela iz 18. stoljeća u crkvi sv. Roka autorica Nikolina Hečimović, tada studentica, počela je proučavati još za vrijeme fakultetskih dana. Na temelju toga nastao je i njen diplomski rad, obranjen u srpnju 2014. godine, koji je godinama nakon, na inicijativu tadašnjeg virovitičkog gvardijana fra Ivice Jagodića, i proširen.
– Dugo je vremena prošlo od toga kada sam bila sasvim uživljena u temu i sve informacije vezane uz barokno bogatstvo naše crkve. No, pojavila se želja od strane tadašnjeg gvardijana fra Ivice Jagodića da se nešto više napravi u vezi toga. Dobivši upute od recenzenata nakon prvog pregleda, obogatili smo i proširili rad te analizirali dodatnu baštinu – uvodno govori Hečimović.
– Treba naglasiti da je naša barokna baština – iznenađujuće kvalitetna, s obzirom da Virovitica nije bila velik barokni, kulturni centar u tom periodu. Također, franjevci nisu poznati po ekstravagantnim projektima, što virovitički sklop zaista jest. Što se tiče skulpture i slikarstva, dakle samih oltara i arhitektonskog sklopa, visoke su razine kvalitete postignute, slijeđeni su zadnji trendovi toga vremena. Uglavnom se išlo prema srednjoeuropskim standardima i to se manifestira u našem franjevačkom baroknom blagu, koje i danas ima nevjerojatnu vrijednost – zapaža autorica.
Diplomski rad proširen u dostojnu monografiju dodatno su oplemenile fotografije Kristijana Toplaka i dizajn Antonija Požežanca. Sve su tekstove pregledale ukupno tri lektorice, Žaklina Kurmaić, Renata Turković Kasumović te Ana Fruk, dodaje autorica.
Od početka izgradnje Franjevačkog samostana pa sve do danas, u Virovitici su se izmjenjivali mnogi franjevci koji su odlaskom Osmanlija prionuli ne samo izgradnji samostana, već i opremanju istog. Najvrijednije primjerke iz 18. stoljeća braća su uspjela sačuvati do dana današnjeg, tvrdi fra Ivica Jagodić.
Da su franjevci stoljećima ne samo duhovni pastiri, već i čuvari te stvaratelji kulturne i umjetničke baštine virovitičkog kraja, potvrdio je i fra Mario Zubak, gvardijan Franjevačkog samostana i župnik Župe sv. Roka. Spomenuta monografija dolazi kao povod dubokog poštovanja prema bogatoj povijesti, ali i kao trajni spomenik umjetničkom i duhovnom blagu koje su generacije franjevaca brižno stvarale i čuvale, dodao je.
Da Virovitičani premalo pričaju o svojoj bogatoj, lokalnoj povijesti, upozorio je virovitički gradonačelnik Ivica Kirin. Upravo bi nam ovo vrijedno izdanje trebalo pomoći da sagledamo naš grad iz nešto drugačijeg ugla, kaže. Tada bismo imali i puno više toga za reći gostima iz Hrvatske i inozemstva koji ostanu iznenađeni grandioznošću virovitičke crkve, kao i njenih zapanjujućih baroknih oltara.
Izdavanje ove publikacije sufinancirano je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Virovitičko-podravske županije, Grada Virovitice, Državnog arhiva u Virovitici te Gradskog muzeja Virovitica. Današnjoj promociji, uz ranije spomenute, prisustvovali su i ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Vesna Šerepac, zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Marijo Klement, zamjenica gradonačelnika Virovitice Vlasta Honjek-Golinac te ostali predstavnici gradske vlasti, kulturnih, znanstvenih i vjerskih institucija.
Preuzeto s: https://www.icv.hr/
Foto: Kristijan Toplak
