U Novom Sadu je u subotu, 3. listopada 2026., svečano obilježena 100. obljetnica Franjevačkoga svjetovnog reda. Jubilej Mjesnoga bratstva sv. Ivana Kapistrana okupio je članove OFS-a, franjevce, goste i vjernike na proslavi koja je kroz tri dijela – prisjećanje na povijest, euharistijsko slavlje i bratsko zajedništvo – povezala zahvalnost za proteklo stoljeće s pogledom prema budućnosti.
Prvi dio programa bio je posvećen povijesti i životu Franjevačkoga svjetovnog reda u Novom Sadu. Predstavljeni su tragovi njegove stoljetne prisutnosti, od najstarijih pisanih svjedočanstava do života i djelovanja bratstva posljednjih desetljeća.
Dr. Károly Harmath u izlaganju „Crtice iz prošlosti OFS-a u Novom Sadu“ podsjetio je na najstariji sačuvani pisani trag – trojezičnu matičnu knjigu iz 1926. godine – te na razdoblja rasta, poteškoća i novih početaka kroz koja je zajednica prolazila. Povijest novosadskih franjevačkih trećoredaca pritom se pokazala kao povijest ljudi koji su, često u vrlo različitim društvenim okolnostima, nastojali sačuvati franjevački način evanđeoskoga života.
O životu bratstva tijekom posljednjih 25 godina govorila je tajnica OFS-a Ksenija Mladenović, istaknuvši njegov redoviti molitveni, formativni i karitativni život. Bratstvo se okuplja na mjesečnim susretima, sudjeluje u duhovnim vježbama i hodočašćima, njeguje zajedničku molitvu i euharistijsko klanjanje te se uključuje u brojne oblike pomoći potrebitima. Posebnost zajednice jest i njezina dvojezičnost te činjenica da okuplja ljude različitoga nacionalnog podrijetla, povezane istom vjerom i franjevačkom duhovnošću.
U prvom dijelu proslave upućene su i čestitke gostiju, kojima je izražena zahvalnost bratstvu za stoljeće njegove prisutnosti i služenja u Novom Sadu.
Središte jubileja bilo je svečano euharistijsko slavlje, koje je predvodio provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ivica Jagodić.
U homiliji je stoljetni jubilej smjestio u širi smisao franjevačkoga poziva: obljetnica nije samo prigoda za pogled unatrag i zahvalnost onima koji su prethodili, nego i pitanje što danas znači pripadati sv. Franji i živjeti Evanđelje u vlastitoj obitelji, poslu, gradu i vremenu.
Stotinu godina novosadskoga bratstva tako nije predstavljeno tek kao broj koji valja obilježiti, nego kao stotinu godina konkretnih ljudi koji su pokušavali Evanđelje prenijeti iz crkve u svakodnevni život. Generacije su se mijenjale, mijenjali su se društveni sustavi i okolnosti, ali ostajala je ista želja: živjeti franjevačku jednostavnost, bratstvo, molitvu i blizinu čovjeku.
Proslava je dobila dodatnu simboliku jer je održana uoči svetkovine sv. Franje Asiškoga, u godini u kojoj se obilježava 800. obljetnica njegove smrti. Upravo zato jubilej novosadskih trećoredaca nije bio samo spomen prošlosti nego i poziv da se Franjina karizma nastavi živjeti ondje gdje se danas nalazi čovjek.
Nakon euharistijskoga slavlja uslijedio je treći dio programa – agape i bratsko druženje. Za zajedničkim stolom nastavljeno je ono što je obilježilo cijelu proslavu: susret, razgovor, zahvalnost i radost pripadnosti velikoj franjevačkoj obitelji.
Stoljeće Mjesnoga bratstva sv. Ivana Kapistrana u Novom Sadu tako je zaključeno pogledom prema budućnosti. Povijest koju su stvarale prethodne generacije postaje baština tek onda kada je netko spreman nastaviti je živjeti.
