Dušobrižništvo za Hrvate u gradu i pokrajini Salzburg ima svoje početke već 1945. godine, kada je Vilim Cecelja dobio dopuštenje za pastoralno djelovanje na ovim prostorima. Već 1948. godine Jure Vrdoljak imenovan je dušobrižnikom svih Hrvata u Austriji sa sjedištem u Salzburgu.
U to vrijeme zajednicu su činile izbjeglice pred komunističkim režimom, koje su se u Salzburgu zadržavale prije odlaska u treće zemlje. Budući da se logor u kojem su izbjeglice bile smještene nalazio u Lehenu, prvo središte hrvatskog dušobrižništva postala je župna crkva u Müllnu, na čijem se području logor nalazio.
Dolaskom radnika na privremeni rad, tzv. gastarbajtera, od 60-ih godina prošlog stoljeća dušobrižništvo Hrvata na ovim prostorima preuzima Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu. Dušobrižnička cjelina koja je time nastala naziva se, kao i drugdje u svijetu, Hrvatska katolička misija.
Godine 2008. dotadašnja Misija postaje titularna župa te se od tada naziva Hrvatska katolička župna zajednica bl. Alojzija Stepinca. Time je zajednica dobila novo ime, međutim nije imala odgovarajući crkveno-pravni okvir.
Zauzimanjem sadašnje uprave župe, kao i odgovornih osoba u Nadbiskupiji Salzburg, to je pitanje konačno riješeno 19. ožujka 2026. godine. Dekretom salzburškog nadbiskupa Hrvatska katolička župna zajednica postala je „dušobrižnička postaja“ (njem. Seelsorgestelle), što je crkveno-pravni pojam koji zajednicu definira kao personalnu župu sa svim pravima i odgovornostima. Time je dosadašnji voditelj zajednice postao upravitelj župe (njem. Pfarrprovisor). Osim toga, prema konkordatu između Svete Stolice i Republike Austrije, župa ovime dobiva pravni karakter i u državno-pravnom području.
Ovaj dekret uručio je 16. ožujka fra Ivanu Cvetkoviću OFM, dosadašnjem voditelju, a od sada upravitelju župe, generalni vikar mons. Harald Mattel u prostorijama Ordinarijata. Generalni vikar pritom je istaknuo kako „hrvatska župna zajednica ovim dekretom postaje u Nadbiskupiji Salzburg zajednica jednakog pravnog statusa kao i bilo koja druga župna zajednica, uz razliku u jeziku.“ Budući da dekret koristi izraz „personalna župa“, on obuhvaća sve vjernike u Nadbiskupiji Salzburg o kojima skrbe hrvatski dušobrižnici.
Na ovome mjestu zahvaljujemo prije svega nadbiskupu dr. Franzu Lackneru, generalnom vikaru mons. Haraldu Mattelu, kao i svim članovima Nadbiskupskog konzistorija koji su jednoglasno podržali ovu odluku. Ovo imenovanje svijetla je stranica u dugoj povijesti hrvatskog dušobrižništva na ovim prostorima te, nadamo se, početak još konkretnijeg i zauzetijeg djelovanja na dobrobit svih članova naše zajednice i Katoličke Crkve u Austriji.