Zagreb, 18. rujna 2025. – Obnovljena crkva sv. Franje Asiškog na Kaptolu sinoć je postala središte franjevačke duhovne i kulturne svečanosti, u kojoj se spojila franjevačka povijest, znanost, glazba i vjera. Predstavljena je knjiga „Pronađeni životopis svetog Franje Asiškog – nepoznati životopis Tome Čelanskoga“ francuskog povjesničara Jacquesa Dalaruna, u izdanju biblioteke „Brat Franjo“.
Večer je započela pozdravom i riječima dobrodošlice gvardijana samostana fra Zdravka Lazića koji je pozdravio okupljene vjernike, znanstvenike, redovnike i ljubitelje franjevačke baštine. Pozdravne riječi potom je uveličala glazba – bogoslov fra Šimun Benedikt Kopričanec na orguljama je izveo skladbu Cezarea Franca, donoseći francuski ugođaj kao simboličan most prema Jacquesu Dalarunu, koji zbog obveza nije mogao osobno prisustvovati događaju.
Povijesni rukopis u novom svjetlu
Glavni predstavljač večeri bio je fra Nikola Kozina, franjevac Bosne Srebrene čiji je licencijatski/magistarski rad, obranjen 2022. na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, posvećen upravo ovom rukopisu Tome Čelanskoga. Njegovo izlaganje približilo nam je vrijeme u kojem je ovaj životopis nastao, a u kojem se franjevački Red tek razvijao.
„Nakon puno godina otkrivamo postojanje jednog autentičnog djela o sv. Franji, i to iz najranijih vremena franjevačkog pokreta, iz 30-ih godina 13. stoljeća“, istaknuo je fra Nikola. Posebno je naglasio kako je ovo djelo, iako zaboravljeno u samome Redu zbog prevlasti službenog životopisa sv. Bonaventure, u Zagrebu nastavilo živjeti – ovdje su ga, prema svjedočanstvima, kanonici koristili za bogoslužje sve do kraja 18. stoljeća. O tome je detaljnije govorio fra Josip Ivkić.
Postavlja se pitanje zašto je rukopis pao u sjenu te je fra Nikola podsjetio na specifičnost franjevačkog identiteta. Dok mnogi redovi temelje svoje postojanje na pravilima i propisima, franjevci su svoj život usmjeravali od početaka prema osobi svetoga Franje te je svjedočanstvo života samoga sveca bilo od presudne važnosti na to u kojem će se smjeru Red razvijati. U vremenima unutarnjih i vanjskih sukoba, sv. Bonaventura je ponudio vlastiti, jedinstveni tekst koji je postao službeni životopis. Svi drugi tekstovi pali su u sjenu toga službenog prikaza i tako je ovaj životopis nestao dugi niz stoljeća. „No upravo nam ovaj životopis Tome Čelanskog daje dragocjen pogled na to kako su prvi franjevci vidjeli svoga utemeljitelja“, zaključio je Kozina.
Dr. sc. Jozo Vela, klasični filolog te viši znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu, govorio je o svom radu na usporedbi različitih latinskih predložaka teksta. Najnovija verzija, koju je ustupio sam prof. Dalarun, pružila mu je izazov, ali i priliku da osvijetli složenost prijenosa rukopisa kroz stoljeća. Vela je naglasio važnost preciznog filološkog rada koji osigurava da današnji čitatelji dobiju što vjerniju sliku izvornika te se zadivio preciznošću biblijskih citata kojima su Čelanski, a onda i Dalarun, povezali životopis s biblijskim tekstom.
Fra Josip Ivkić, urednik knjige, podsjetio je okupljene na okolnosti nastanka izdanja. Tijekom studija u Rimu stupio je u kontakt s Jacquesom Dalarunom i inicirao suradnju koja je, uz predanost i upornost, rezultirala ovim izdanjem. „Bio je to izazovan, ali i radostan proces. Dalarun je pokazao nevjerojatnu otvorenost i spremnost da podijeli svoj rad, a meni je bilo dragocjeno biti most između autora i hrvatske čitateljske publike“, rekao je fra Josip.
Fra Ivan Majić je na kraju predstavio ukratko samu knjigu spomenuvši vrijedan uvod koji je baš za ovo hrvatsko izdanje napisao Jacques Dalarun, a s francuskog jezika ga je prevela Daša Berić te je istaknuo i drugu knjigu koja je također izašla u izdanju „Brata Franje“, a to je knjiga Put brata Franje – posljednje tri godine svečeva života, uvod u franjevačke stoljetnice Pietra Maranesija koja je vrlo aktualna upravo u godinama kada se sjećamo važnih obljetnica Franjina života.
Večer nije završila samo riječima, nego i snažnim glazbenim doživljajem. Fra Šimun Benedikt Kopričanec ponovno je zasjeo za orgulje, ovaj put izvodeći Toccatu u d-molu, skladbu franjevca fra Miroslava Grđana, rođenog u Čakovcu 1915. godine. Publika je s osobitim zanimanjem slušala tonove koje je ostavio redovnik i talentirani skladatelj, čiji je život tragično prekinut na Bleiburgu ili križnom putu 1945. Energičnom skladbom na orguljama fra Miroslava Grđana završeno je predstavljanje knjige čiji se dodatni značaj očituje upravo u činjenici da je ovo prvo kulturno-duhovno događanje u crkvi sv. Franje na Kaptolu nakon sveobuhvatne obnove nakon potresa.
Više od knjige
Predstavljanje Dalarunova rukopisa na Kaptolu nije bilo tek akademski čin. To je bio susret zajednice koja je željela ponovno oživjeti zaboravljeni glas o svetom Franji, glas koji je stoljećima živio u sjeni, ali je u Zagrebu sačuvan gotovo do naših dana. Knjige Pronađeni životopis svetog Franje Asiškog i Put brata Franje Pietra Maranesija u izdanju „Brata Franje“ mogle su se kupiti po promotivnoj cijeni, a nakon službenog dijela večeri posjetitelji su se nastavili družiti u samostanskom hodniku, u ozračju bratskog zajedništva i zahvalnosti.
Na kraju večeri ostaje dojam da je pronađeni tekst Tome Čelanskoga, premda drevan, u svojoj srži i dalje svjež i izazovan te vrlo koristan i duhovno poticajan u našemu vremenu. Donosi ne samo pogled na svetoga Franju, nego i pitanje o tome kako franjevačke zajednice tijekom povijesti oblikuju sjećanje na svog utemeljitelja. Konačno, ovom knjigom odgovara se i na potrebe vjernika, franjevačkih zajednica, trećoredaca i framaša koje u maloj knjižici mogu pronaći autentičan kraći životopis Tome Čelanskog o životu i čudesima sv. Franje napisan u prvoj polovici 13. stoljeća.
fra Ivan Majić
Knjigu možete kupiti u web trgovini biblioteke Brat Franjo na ovoj poveznici.
