Sisački biskup Vlado Košić predvodio je na treću nedjelju došašća, 17. prosinca, misno slavlje u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Hrvatskom Čuntiću i tom prigodom blagoslovio je tu sada obnovljenu, a u potresu teško oštećenu crkvu. Koncelebrirao je domaći župnik fra Petar Žagar, a slavlju su uz domaće župljane nazočili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zamjenik župana Mihael Jurić i petrinjska gradonačelnica Magdalena Komes.
Na početku, biskup je izrazio veliku zahvalnost Bogu i svima onima koji su omogućili da se ova crkva obnovi. Rekao je i da iako je plan bio da se do kraja ove godine završi obnova pet crkvi, obnova je spora i složena te je samo ova sv. Antuna Padovanskog gotova. „Ovo je prva crkva, spomenik kulture, na području naše biskupije koja je nakon stradanja u potresu obnovljena. Trenutno se obnavlja njih 25, za koje se nadamo da će konstruktivni dio radova biti gotov tijekom sljedeće godine, tu su još i župne kuće i kapele. Doista smo zahvalni na pomoći svima onima koji su ovo omogućili. Tu prije svega mislim na Ministarstvo kulture i medije putem kojeg su nam odobrena sredstva EU za obnovu, zatim zahvaljujem i izvođaču radova na crkvi, tvrtki Spegra, na dobro odrađenom poslu. Ova crkva je kao Grad na gori naše Banovine i zaslužila je da ponovo bude u punom sjaju, a ova mala zajednica te brojni hodočasnici sv. Antunu zaslužili su da se mogu ovdje moliti te da mogu slaviti sveta otajstva i već ove godine zajedno proživljavati otajstvo Kristova rođenja“, poručio je biskup.
U nastavku homilije, biskup je podsjetio i kako je ovo nedjelja „Gaudete“, ali i nedjelja Caritasa te će svi prikupljeni darovi biti upućeni Hrvatskom Caritasu kako bi se u ovim danima još više pomoglo siromašnima. Spomenuvši ovogodišnju poruku predsjednika Hrvatskog Caritasa biskupa Bože Radoša, biskup Košić je istaknuo kako njezin naslov „Blagovjesnikom biti siromasima“ dolazi iz današnjeg prvog čitanja Knjige proroka Izaije: „Duh Gospodnji na meni je i poslao me blagovjesnikom biti siromasima“. „Biti oni koji donose radosnu vijest siromasima smo svi mi. Primili smo Duha Svetoga te kao što je Isus bio ispunjen tim Duhom i naviještao Evanđelje, tako je poslao i svoje apostole da idu i uče sve narode te ih krste u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. To evanđelje u sebi sadrži nadu i radost, a na tu radost imamo pravo prije svega zato što je Sin Božji došao k nama. Možda bi neki rekli da nemamo pravo na radost kada vidimo tolika stradanja i ratove u svijetu, ali Isus je sve otkupio. Otkupio je čak i one koji imaju nemirna i zla srca, s mržnjom nadahnute ljude, došao ih je spasiti i dati im Božju ljubav. Okupili smo se i mi danas da slavimo tu Božju ljubav i da zahvalimo Isusu na dolasku jer On sam, Sin Božji postao je čovjek da bismo mi ljudi bili uzdignuti u božanski život. Ta čudesna razmjena događa se neprestano na svakom našem misnom slavlju gdje Isus dolazi k nama kao kruh koji nas hrani da i mi u sebi imamo Božji vječni život“, zaključio je biskup.
Na kraju slavlja okupljene je pozdravio i fra Petar izrazivši veliku radost. „Posebno mi je drago što se ovo Bogu ugodno djelo, blagoslov ove naše obnovljene crkve, događa upravo na treću nedjelju došašća. Božja riječ nas poziva na radost, a razlog naše radosti nije samo ovaj blagoslov već jest blizina Božića i to što je Sin Božji postao čovjekom. Slavimo ove godine i 800 godina od prvih jaslica koje je sv. Franjo postavio u Grecciu. Zato nam valja i moliti tu milost da imamo srce sv. Franje i da ovo veliko otajstvo njegovim srcem proslavimo. Naša je radost posebno uvećana ovom svečanošću jer ćemo mi iz Čuntića ovaj Božić proslaviti u našoj crkvi“, rekao je fra Petar, posebno se zahvalivši biskupu i ministrici Obuljen Koržinek što su to omogućili.
Projekt obnove crkve sv. Antuna Padovanskog u Hrvatskom Čuntiću financiran je iz Fonda solidarnosti Europske unije i nacionalnih fondova Republike Hrvatske koje je omogućila Vlada Republike Hrvatske najviše posredstvom Ministarstva kulture i medija. Projekt je vodila Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda po ekonomu Provincije fra Ivanu Utješinoviću.
Tekst i fotografije: Sisačka biskupija
