S radošću objavljujemo proglašenje Dekreta kojim se ustanovljava posebna jubilarna godina u spomen na 800. obljetnicu prijelaza svetog Franje Asiškog. Njegova Svetost Papa Lav XIV. odredio je da se od 10. siječnja 2026. do 10. siječnja 2027. slavi ova Godina svetog Franje, tijekom koje su svi kršćanski vjernici pozvani slijediti primjer Svetca iz Asiza, postajući uzori svetosti života i neumoljivi svjedoci mira. Apostolska pokorničarna dodjeljuje potpuni oprost, pod uobičajenim uvjetima, svima koji pobožno sudjeluju u ovom izvanrednom Jubileju, koji predstavlja idealan nastavak redovitog Jubileja 2025.
Ova jubilarna godina namijenjena je posebno članovima franjevačkih obitelji Prvog, Drugog i Trećeg samostanskog i svjetovnog reda, kao i Institutima posvećenog života, Društvima apostolskog života i Udrugama koje se pridržavaju Pravila svetog Franje ili se nadahnjuju njegovom duhovnošću. Međutim, milost ove posebne godine proteže se i na sve vjernike, bez razlike, koji, s dušom odvojenom od grijeha, posjete u obliku hodočašća bilo koju franjevačku samostansku crkvu ili bogoslužno mjesto posvećeno svetom Franji u bilo kojem dijelu svijeta. Starije osobe, bolesnici i oni koji zbog ozbiljnih razloga ne mogu izaći iz kuće, jednako mogu steći potpuni oprost duhovno se pridružujući jubilarnim slavljima i prinoseći Bogu svoje molitve, svoje boli i svoje patnje.
U ovom vremenu slavlja, koje kruni osam stoljeća franjevačkog sjećanja, srdačno pozivamo sve vjernike da aktivno sudjeluju u ovom iznimnom Jubileju. Svijetli primjer svetog Franje, koji se znao učiniti siromašnim i poniznim kako bi bio istinski alter Christus na zemlji, neka nadahne naša srca da živimo u autentičnoj kršćanskoj ljubavi prema bližnjemu i s iskrenim željama za skladom i mirom među narodima. Stopama Siromaška iz Asiza, pretvorimo nadu koja nas je učinila hodočasnicima tijekom Svete godine u žar i revnost djelotvorne ljubavi. Ova Godina svetog Franje neka bude za svakoga od nas providnosna prilika za posvećenje i evanđeosko svjedočanstvo u suvremenom svijetu, na slavu Božju i za dobro cijele Crkve.
Uvjeti za primanje oprosta
(za sebe ili za pokojnike)
- Sakramentalna ispovijed kako bi se bilo u stanju milosti (u osam dana prije ili poslije);
- Sudjelovanje na misi i primanje svete pričesti;
- Posjetiti u obliku hodočašća bilo koju franjevačku samostansku crkvu ili bogoslužno mjesto posvećeno svetom Franji u bilo kojem dijelu svijeta, gdje se obnavlja ispovijest vjere molitvom Vjerovanja, kako bi se ponovno potvrdio vlastiti kršćanski identitet;
- Molitva Očenaša, kako bi se ponovno potvrdilo vlastito dostojanstvo djece Božje, primljeno u krštenju;
- Jedna molitva prema nakanama Pape, kako bi se ponovno potvrdila vlastita pripadnost Crkvi, čiji je temelj i vidljivo središte jedinstva Rimski prvosvećenik.
Izvor: Red manje braće
Dekret Apostolske pokorničarne
DEKRET
POVODOM VIII. STOLJETNICE SMRTI SVETOG FRANJE ASIŠKOG, PROGLAŠAVA SE POSEBNA JUBILARNA GODINA S PRIDRUŽENIM POTPUNIM OPROSTIMA.
„Sjećajte se oca i brata našega Franje na hvalu i slavu onoga koji ga je uzveličao među ljudima i proslavio ga pred anđelima. Molite za njega kao što je prije od nas tražio i molite njega da nas Bog s njime učini dionicima svoje svete milosti.“1Okružnica brata Ilije o preminuću svetoga Franje, 7 (FF 311).
Dok su još uvijek aktualni i djelotvorni plodovi milosti upravo zaključenoga redovitog Jubileja 2025. godine, u kojemu smo svi bili potaknuti postati hodočasnicima nade koja ne postiđuje (usp. Rim 5,5), tome se kao idealan nastavak pridružuje nova prigoda za radost i posvećenje: osamstota obljetnica blaženog transitus-a svetoga Franje Asiškoga s ovozemaljskog života u nebesku domovinu (3. listopada 1226.).
Posljednjih su se godina i drugi važni jubileji ticali lika i djela Asiškoga Siromaška: osamstota obljetnica prvih jaslica u Grecciu, sastavljanja Pjesme stvorova – toga hvalospjeva svetoj ljepoti stvorenja – te obljetnica primanja svetih rana na brdu La Verna, svojevrsnoj novoj Kalvariji, dvije godine prije njegove smrti. Godina 2026. označit će vrhunac i ispunjenje svih prethodnih slavlja: ona će, naime, biti godina svetoga Franje te ćemo svi biti pozvani težiti svetosti u suvremenom svijetu po primjeru serafskoga utemeljitelja.
Ako je čudesna istina da „nema pod nebom drugog imena dana ljudima“ (usp. Dj 4,12) osim Isusa Krista, Otkupitelja čovječanstva, jednako je zadivljujuća činjenica da se na prijelazu iz 12. u 13. stoljeće – u doba takozvanih svetih ratova, moralne opuštenosti i krivo shvaćenog vjerskog žara – „svijetu rodi sunce“2Dante Alighieri, Božanstvena komedija, Raj XI, 50.: Franjo koji je, kao sin bogatoga trgovca, postao siromašan i ponizan, istinski alter Christus na zemlji, pruživši svijetu opipljive primjere evanđeoskog života i stvarnu sliku kršćanske savršenosti. Naše vrijeme nije mnogo drukčije od onoga u kojemu je živio Franjo te je upravo u tom svjetlu njegovo učenje danas možda još valjanije i razumljivije. U trenutku kada kršćanska ljubav gasne, kada se neznanje širi poput nemorala, a oni koji uzdižu slogu među narodima to čine više iz sebičnosti negoli iz iskrenog kršćanskog duha; kada virtualno prevladava nad stvarnim, kada su društveni sukobi i nasilje dio svakodnevice, a mir svakim danom postaje sve nesigurniji i udaljeniji, neka ova godina svetoga Franje potakne sve nas da – svatko prema vlastitim mogućnostima – nasljedujemo Asiškog Siromaška, da se oblikujemo što je više moguće prema Kristovu uzoru te da ne obezvrijedimo odluke upravo završene Svete godine: nada u kojoj smo hodočastili neka se sada preobrazi u revnost i žar djelotvorne ljubavi.
I po tome hoću da spoznam da ljubiš Boga i mene, njegova i tvojega slugu, ako to činiš, to jest da ne bude nijednog brata na svijetu koji bi sagriješio koliko god bi mogao sagriješiti koji bi, kad vidi tvoje oči, otišao bez tvojega smilovanja, ako je smilovanje zatražio.3Franjo Asiški, Pismo jednom ministru, 9-10 (FF 235)
Ovim izvanrednim riječima, zabilježenim u poznatom Pismu jednom ministru, sveti Franjo ne samo da pruža utjehu i savjet anonimnom subratu, već nadasve ocrtava i naglašava temeljni pojam milosrđa, uz koji su neraskidivo vezani pojmovi oproštenja i oprosta. Upravo je jedan oprost, poznati „Asiški oprost“ ili „Porcijunkulski oprost“, papa Honorije III. iznimnom povlasticom udijelio izravno Franji za sve one koji bi, ispovjeđeni i pričešćeni, 2. kolovoza pohodili drevnu crkvicu u blizini Asiza, podignutu 800 godina ranije na „malom komadiću zemlje“ (otuda i naziv Porcijunkula).
Istim onim velikodušnim zanosom i radošću kojom je Svetac – vidjevši da je Kristov vikar uslišao njegovu molitvu – ozario mnoštvo prisutno na posveti Porcijunkule objavljujući udijeljenu milost, Njegova Svetost papa Lav XIV., poslužitelj naše vjere i naše radosti, određuje da se od 10. siječnja 2026. godine, podudarajući se sa zatvaranjem redovitog Jubileja, pa sve do 10. siječnja 2027. godine, proglasi posebna Godina svetoga Franje, u kojoj će svaki vjernik kršćanin, po primjeru Sveca iz Asiza, i sam postati uzor svetosti života i postojan svjedok mira.
Radi potpunijeg ostvarenja postavljenih ciljeva, Apostolska pokorničarna, ovim Dekretom donesenim u skladu s voljom Vrhovnog Svećenika, prigodom Godine svetoga Franje podjeljuje potpuni oprost uz uobičajene uvjete (sakramentalna ispovijed, sveta pričest i molitva na nakanu Svetoga Oca), koji se može primijeniti i kao zagovor za duše u čistilištu.
1) članovima:
– Franjevačkih obitelji Prvog, Drugog i Trećeg samostanskog i svjetovnog reda;
– Ustanovama posvećenog života, Društava apostolskog života te javnih ili privatnih vjerničkih udruženja, muških i ženskih, koja obdržavaju Pravilo svetoga Franje ili su nadahnuta njegovom duhovnošću, ili pak u bilo kojem obliku trajno čuvaju njegovu karizmu;
2) svim vjernicima bez razlike
koji, duše neprijanjajuće uz bilo koji grijeh, budu sudjelovali u Godini svetoga Franje hodočasteći u bilo koju franjevačku samostansku crkvu ili bogoštovno mjesto u bilo kojem dijelu svijeta koje je posvećeno svetom Franji ili s njime iz bilo kojeg razloga povezano, te ondje pobožno budu sudjelovali u jubilarnim obredima ili barem proveli prikladno vrijeme u pobožnom razmatranju, uzdižući Bogu molitve kako bi se, po primjeru svetoga Franje, u srcima pobudili osjećaji kršćanske ljubavi prema bližnjemu te iskrene želje za slogom i mirom među narodima, zaključujući molitvom Oče naš, Vjerovanjem i zazivima Blaženoj Djevici Mariji, svetom Franji Asiškom, svetoj Klari i svim svetima franjevačke obitelji.
Starije osobe, bolesnici i svi koji o njima skrbe, kao i svi oni koji su iz ozbiljnog razloga spriječeni napustiti dom, moći će jednako tako zadobiti potpuni oprost, uz pretpostavku neprianjanja uz bilo koji grijeh i s nakanom da čim prije ispune tri uobičajena uvjeta, ako se duhovno sjedine s jubilarnim slavljima Godine svetoga Franje, prikazujući milosrdnom Bogu svoje molitve, bolove ili životne patnje.
Kako bi se ova prilika za zadobivanje božanske milosti putem Vlasti ključeva Crkve što lakše ostvarila, ova Pokorničarna usrdno moli sve svećenike, redovničke i svjetovne, koji posjeduju odgovarajuće ovlasti, da se spremna, velikodušna i milosrdna duha stave na raspolaganje za slavlje sakramenta pomirenja.
Ovaj dekret vrijedi za Godinu svetoga Franje. Bez obzira na bilo koju protivnu odredbu.
Dano u Rimu, iz sjedišta Apostolske pokorničarne, 10. siječnja 2026., uoči blagdana Krštenja Gospodinova.
L. + S.
Prot. br. 03069/2025-1360/25/I
Pismo pape Lava XIV. franjevačkim generalnim ministrima
PISMO SVETOG OCA LAVA XIV
GENERALNIM MINISTRIMA KONFERENCIJE FRANJEVAČKE OBITELJI
POVODOM OTVARANJA VIII. STOLJETNICE
SMRTI SV. FRANJE ASIŠKOG
Generalnim ministrima
Konferencije Franjevačke obitelji
«Naša sestrice smrti», uskliknuo je sveti Franjo 3. listopada 1226. u Porcijunkuli, dok joj je išao u susret kao krajnje izmireni čovjek. Prošlo je osam stoljeća od smrti Siromaška iz Asiza koji je urezanim slovima upisao riječ Kristova spasenja u srca ljudi svoga vremena.
Prisjećajući se značajne obljetnice VIII. stoljeća od njegova Transitus-a (prijelaza, op. prev.), želim se duhovno ujediniti s cijelom Franjevačkom obitelji i sa svima koji će sudjelovati u prigodnim spomen-slavljima, s nadom da će poruka mira pronaći dubok odjek u današnjoj stvarnosti Crkve i društva.
Na početku svoga evanđeoskog života čuo je poziv: «Gospodin mi je objavio pozdrav, da kažemo: ‘Gospodin ti dao mir’.»4Oporuka 23 Tim jednostavnim riječima povjerava svojoj braći i svakom vjerniku nutarnje čuđenje koje je Evanđelje unijelo u njegov život: mir je zbroj svih Božjih dobročinstava, dar koji silazi odozgor. Kakva bi to bila zabluda misliti da ga možemo izgraditi samo ljudskim snagama! Pa ipak, to je djelatan dar, koji treba prihvatiti i živjeti svaki dan5Usp. Papa Lav XIV, Govor Diplomatskom zboru, 16. svibnja 2025..
To je isti pozdrav kojim se uskrsli Gospodin uvečer na Uskrs obraća svojim učenicima, prestrašenima i zatvorenima u dvorani Posljednje večere: «Mir vama»6Iv 20,19. To nije tek uljudna formula, nego sigurna najava Kristove pobjede nad smrću. Kao što glas anđela u božićnoj noći naviješta: „Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim“7Lk 2,14, tako je i mir koji Serafski Otac naviješta onaj isti koji je Krist dao da odjekne između neba i zemlje.
U ovom vremenu, obilježenom mnogim ratovima koji se čine beskonačnima, unutarnjim i društvenim podjelama koje stvaraju nepovjerenje i strah, on nastavlja govoriti. Ne zato što nudi tehnička rješenja, nego zato što njegov život pokazuje pravi izvor mira.
Franjevačko poimanje mira ne ograničava se na odnose među ljudima, nego obuhvaća cijelo stvorenje. Franjo, koji Sunce naziva „bratom“, a Mjesec „sestrom“, koji u svakom stvorenju prepoznaje odraz božanske ljepote, podsjeća nas da se mir mora protezati na cijelu obitelj stvorenja. Ta intuicija s osobitom hitnošću odjekuje u naše vrijeme, kada je zajednički dom ugrožen i uzdiše pod teretom iskorištavanja. Mir s Bogom, mir među ljudima i mir sa stvorenjem nerazdvojive su dimenzije jednoga jedinog poziva na sveopće pomirenje.
Draga braćo, neka primjer i duhovna baština ovoga Sveca, jakog u vjeri, čvrstog u nadi i gorljivog u djelotvornoj ljubavi prema bližnjemu, u svima probude svijest o važnosti pouzdanja u Gospodina, o darivanju sebe u životu vjernom Evanđelju te o prihvaćanju i prosvjetljivanju vjerom i molitvom svake životne okolnosti i svakoga djelovanja.
U ovoj godini milosti želim vam predati jednu molitvu kako bi sveti Franjo Asiški nastavio u svima nama rađati savršenu radost i slogu:
Sveti Franjo, brate naš, ti koji si prije osamsto godina
išao ususret sestri smrti kao pomireni čovjek,
zagovaraj za nas kod Gospodina.
Ti koji si u Raspetome iz Svetog Damjana prepoznao istinski mir,
nauči nas tražiti u Njemu izvor svakog pomirenja
koje ruši svaki zid.
Ti koji si, nenaoružan, prolazio linijama rata
i nerazumijevanja,
daruj nam hrabrost graditi mostove
ondje gdje svijet podiže granice.
U ovom vremenu ranjenom sukobima i podjelama,
zagovaraj nas da postanemo mirotvorci:
nenaoružani i razoružavajući svjedoci mira
koji dolazi od Krista.
Amen.
S takvim osjećajima želim svako dobro osobito svima vama koji slijedite karizmu Siromaška iz Asiza te svima koji će na različite načine obilježiti stoljetnicu njegova dies natalis (op. prev. dana rođenja) i od srca vam udjeljujem željeni Apostolski blagoslov.
Iz Vatikana, 8. siječnja 2026.
LEO PP. XIV
- 1Okružnica brata Ilije o preminuću svetoga Franje, 7 (FF 311).
- 2Dante Alighieri, Božanstvena komedija, Raj XI, 50.
- 3Franjo Asiški, Pismo jednom ministru, 9-10 (FF 235)
- 4Oporuka 23
- 5Usp. Papa Lav XIV, Govor Diplomatskom zboru, 16. svibnja 2025.
- 6Iv 20,19
- 7Lk 2,14