Državni arhiv i Franjevački samostan Vukovar pozivaju Vas na predstavljanje knjige – Kronika franjevačkog samostana u Vukovaru – knjiga II – 1781 – 1826. Knjiga će biti predstavljena u ponedjeljak, 8. svibnja 2023. u 11:00h.
Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru nastala na poticaj Državnog arhiva Vukovar što je Franjevački samostan u Vukovaru s radošću prihvatio, a izdanje je ostvareno uz potporu Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara.
Izdanje drugog sveska Kronike II, koje obuhvaća razdoblje od 1781. do 1826. godine, redoviti je slijed nakon izdanja Kronike I (1722.-1780.). Ova izdanja prethode velikom obilježavanju 300-te obljetnice otkako je postavljen kamen temeljac za izgradnju vukovarskog samostana 24. lipnja 1723. godine. Ovime obuhvaćamo najznačajnije djelovanje franjevaca – pastoralno i prosvjetno.
Danas se izvornik Kronike nalazi u kuli knjiškog blaga kao dio muzejskog
postava u Franjevačkom muzeju Vukovar.
Izdanje Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru uslijedilo je po završetku obnove franjevačkog kompleksa nakon stradanja u Domovinskom ratu 1991. godine. U posljednjoj fazi obnove, pri stvaranju Franjevačkog muzeja Vukovar, Kronika vukovarskog franjevačkog samostana bila je glavni izvor podataka i najčešće korištena.
Po sadržaju Kronike razvidno je da su franjevci u gradu Vukovaru boravili i djelovali sve vrijeme njegove novije povijesti, počevši još od razdoblja osmanlijske vladavine, što je i zabilježeno: „koji su sveudilj u vrijeme Turaka ovdje podjeljivali sakramente vjernome Kristovu puku“ Kronika I., 20. prosinca 1722. godine.
Kronika potvrđuje da je vukovarski samostan izvorno bio sastavni dio Provincije Bosne Srebrene, a zatim od 1757. godine ulazi u sastav hrvatsko-ugarske Provincije sv. Ivana Kapistrana, dok je od 1900. godine do danas u sastavu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu.
Franjevci su srasli s Vukovarom i njegovim stanovnicima, što se najviše potvrdilo upravo u najtežim okolnostima. U novije vrijeme dokaz tomu je Domovinski rat kada su braća franjevci ostali u okupiranom gradu obilazeći skloništa i strepeći nad istom sudbinom.
Putem Kronike čitatelj sada možemo upoznati s najizvornijim načinom života redovnika franjevaca u Vukovaru, njihovim djelovanjem i zauzimanjem, njihovim zaslugama na području poslanja Crkve, ali i na području gospodarstva, povijesti i kulture. U Kronici se tako nalaze izvori zaproučavanje, kako života franjevaca tako i njihove prisutnosti u Vukovaru i okolici (vilajetu). Ovo izdanje otkriva ulogu franjevaca koji su boravili i djelovali u gradu kao profesori, učitelji, dušobrižnici, katehete, ali i kao književnici (fra Ivan Velikanović), pisci, umjetnici itd. Kroničari su u svojim zapisima veliku pažnju posvetili gradnji crkve i samostana te ostalim, njima najvažnijim temama te su tako opisani provincijski i mjesni kapituli koji određuju imenovanje i službe franjevaca, opisan je život vukovarskog kraja – život i običaji Vukovaraca, samostanska imanja ili posjedi, različite darovnice, različite nepogode (bolesti, potresi i ratovi), odnos franjevaca prema grofovskoj obitelji Eltz, prema trgovištu Kraljevine Slavonije, Vukovskoj županiji te prema Pečuškoj biskupiji, a opisan je i dolazak relikvija sv. Bone, kao i proslava njegova blagdana 1754. godine.
Kroniku objavljujemo u izvornom latinskom tekstu te usporednom hrvatskom prijevodu kako bi čitatelji općenito, a posebice znanstvenici i stručni djelatnici, mogli doći do izvorne misli zapisane u Kronici.
Na kraju Kronike nalaze se dodatci kojima je omogućeno lakše snalaženje i razumijevanje njezina sadržaja: popis vukovarskih gvardijana s kraćim biografskim podatcima, popis predavača filozofskog učilišta u Vukovaru s kraćim biografskim podacima, popis i tumač uobičajenih mjera u 18. stoljeću, kazala osoba, pojmova, mjesta, rijeka, mora, zemalja, pokrajina i regija, te crkava, kapela, samostana, rezidencija i slika od osobitog štovanja vjernika, kao i kazala svetkovina, blagdana i spomendana.
