Zahvaljujući donaciji Europske unije od gotovo milijun eura, te donaciji Ministarstva kulture Srbije i Pokrajinske vlade Vojvodine od 98.000 eura, dovršena je temeljita obnova franjevačkog samostana i crkve u Baču.
Riječ je o jednome od najvrjednijih sakralnih spomenika na prostoru Vojvodine, a o čijoj se povijesnoj važnosti vrlo malo zna. Ključ obnovljenog samostana dugogodišnjem čuvaru fra Josipu Špeharu, koji za bački samostan brine dulje od trideset godina, predao je šef delegacije EU u Srbiji Sem Fabrizi, istaknuvši kako će se, “prepoznajući prošlost i gradeći sadašnjost, uspjeti izgraditi budućnost”.
“EU obilježila je 2018. kao godinu kulturnog nasljeđa i tijekom te godine mi smo udahnuli novi život i tvrđavi u Baču, a Bač je dobio nagradu za kulturno nasljeđe“, kazao je Fabrizi, dok je ministar kulture i informiranja Srbije Vladan Vukosavljević naglasio kako “kulturna i povijesna zbirka samostana pokazuje koliko je tragova utkano u taj objekt i koliko je u njemu simbola povezanosti i različitosti.”
“Multikulturalnost daje posebnost našoj prošlosti, sadašnjosti, a nadam se da će biti i u budućnosti, jer čuvajući kulturne spomenike, čuvaju se i različitosti. Samostan simbolizira obilježje naše države, a to su kulturne različitosti, spojene u jedan isti kulturni izraz”, kazao je srbijanski ministar kulture.
Svoju zahvalnost i zadovoljstvo obnovom samostana i crkve, u čijem dijelu će se nalaziti i trajni arheološki i sakralni postav, izrazio je i provincijal franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak rekavši kako je projekt obnove bio zahtjevan, ali je iskrenom suradnjom svih omogućeno da se rekonstrukcija završi. Svečanosti otvorenja samostana prisustvovali su i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve, te židovske i islamske vjerske zajednice.
Franjevački samostan u Baču 2001. godine proslavio je 700. obljetnicu dolaska franjevaca u Bač. Mnogi ni danas ne znaju ništa o ovom gradu, premda je njegova važnost velika kako za povijest Crkve, tako i za povijest onih Hrvata koji su tijekom 16. i 17. stoljeća pod vodstvom franjevaca iselili iz okupirane Bosne i naselili prostore Bačke te formirali dvije skupine Hrvata: Šokce i Bunjevce. Franjevačka crkva najstariji je kulturni spomenik u Subotičkoj biskupiji, a franjevci bačkog samostana osnovali su i franjevački samostan u Vukovaru, Osijeku i Somboru.
Franjevački samostan u Baču tipični je primjer franjevačkog samostana baroknog vremena. Građen je u 18. stoljeću, s južne strane od crkve. Samostan je dvokatni i ima četiri krila od kojih je ono krilo uz crkvu samo prostrani hodnik i na prizemlju i na katu. Samostanski hodnici su vrlo široki i nadsvođeni su križnim svodovima, osim zapadnog hodnika na katu koji ima bačvasti svod. U bočnim zidovima, hodnici imaju polukružne niše s četverokutnim prozorima koji gledaju na klaustar. Sjeverni hodnik umjesto četverokutnih prozora, na katu ima niz od 6 arkada. Klaustar samostana je vrlo velik: istočni zid je dug 28,83 m, zapadni 21,42 m, sjeverni 21,95 m, a južni 22,20 m. U klaustru se nalazi bunar zaštićen drvenom ogradom i pokriven limenim krovom. Na zapadnom zidu smješten je sat.
Blagovaonica je smještena u južnom krilu. Na ulazu u blagovaonicu stoje dvokrilna drvena vrata smještena u kameni portal, na kojem se nalazi natpis “Refectorium 1879.”. Godina 1879. je godina kad je blagovaonica vjerojatno obnavljana, a ispod te godine stoji 1736. godina, kad je dovršena gradnja južnog krila. Blagovaonica je duga 18 m, a široka 6,10 m. Nadsvođena je s 5 bačvastih bolti i ima pet prozora.
Samostan posjeduje i veću zbirku baroknih slika i skulptura iz 18. stoljeća. U samostanskoj knjižnici nalaze se djela napisana u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
(Tekst: Miodrag Vojvodić; slike: Bitno.net)
