Blagdan Gospe Karmelske svečano je proslavljen u nedjelju, 16. srpnja, u franjevačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu. Misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić.
Koncelebrirali su varaždinski biskup Bože Radoš, umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak, ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Milan Krišto, gvardijan varaždinskog samostana fra Dragan Grizelj te ostali svećenici iz samostana i biskupije.
Na početku misnog slavlja gvardijan je pozdravio biskupe, provincijalnog ministra te izrazio radost zajedništva vjernika okupljenih na 350. obljetnicu bratovštine Majke Božje Škapularske u Varaždinu.
Nakon što je trajni đakon Sisačke biskupije Vjekoslav Uvalić navijestio Evanđelje, sisački biskup Košić održao je propovijed.
Uvodno je pojasnio što Karmel jest te što predstavlja u Starom i Novom zavjetu te na koji se način duhovnost Karmela i danas živi u mnogim karmelićanskim samostanima u Europi i Hrvatskoj. „Karmel na hebrejskom znači Božji vrt, vinograd“, rekao je biskup Košić te dodao da je „Bog dao da Marija, koju posebno štuju redovnici karmelićani, bude kao najljepši cvijet u Božjem vrtu, u svijetu koji je za sebe stvorio.“
Prisjetio se mons. Košić i Šimuna Stocka, karmelićanina iz 13. st., koji je imao viziju da treba obući škapular. „Mnogi kršćani, redovnici i laici, danas nose škapular kao znak posvete Majci Božjoj“, istaknuo je biskup.
Osvrnuvši se na čitanje Knjige proroka Izaije, kazao je da kod proroka Izaije „slušamo navještaj da će iz usta Božjih izići riječ koja neće ostati bez ploda, koja kao sjeme natapa zemlju i ljudima nosi Božju poruku.“ Potom je sjeme povezao i s evanđeljem „u kojem slušamo kako sijač sije sjeme i u kojem imamo tri primjera odbijanja sjemena i tri primjera prihvaćanja“. Te primjere detaljno je tumačio.
Mons. Košić naglasio je da je Bogu drago ako i ne možemo uvijek dati 100 posto plodova. „Bogu je drago ako damo i 30 posto jer je On očekivao plodove od sjemena koje je u našim srcima zasijao“, poručio je te istaknuo: „Mi se molimo Mariji da pomogne da naše srce bude plodno i dobro tlo.“
„Vjerujemo da Bog želi spasiti čitav svijet, ali ako mi koji se nazivamo Isusovima zatajimo, što će se onda dogoditi? Hoće li taj svijet biti spašen ili on danas, kako mnogu govore, ide u propast? Pogledajte što se sve danas ističe kao vrijednost, kao vrednota, a kršćani šute umjesto da svjedoče da imaju prave vrijednosti koje čovjeka mogu usrećiti i spasiti. Često smo pasivni u svjedočanstvu svoje vjere“, kazao je biskup Košić.
„Marija nije bila takva. Prihvatila je Riječ Božju i bila je Isusova suputnica. Stajala je pred Njegovim križem i nije se slomila jer je vjerovala da nitko ne može pobijediti Boga. Vjerovala je i doživjela Uskrs. Vjerovala je da sve patnje ovoga svijeta nisu ništa u odnosu na slavu koju nam Krist donosi. Molimo Majku Božju od Karmela da škapular koji nosimo bude znak naše vjere, da s njom idemo u budućnost jer će nas ona odvesti do Isusa. Izručimo joj svoj život. Molimo za ovaj grad, ovu biskupiju, našu Domovinu i čitav svijet da po Mariji dođemo do Isusa“, zaključio je sisački biskup.
Na samom kraju misnoga slavlja pred pokrajnjim oltarom Majke Božje Škapularske biskup Košić i gvardijan, zajedno s vjernicima, izmolili su posvetnu molitvu za obitelj. Potom je fra Dragan Grizelj zahvalio predvoditelju misnoga slavlja, domaćim biskupima te svima koji su doprinijeli proslavi blagdana te onima koji su sudjelovali u trodnevnoj duhovnoj pripravi.
Za proslavu Škapulareva varaždinski franjevci pripremali su se trodnevnicom koju je predvodio trajni đakon Sisačke biskupije Vjekoslav Uvalić, a koji je i sva tri dana propovijedao.
Inače, pri franjevačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu bratovština Majke Božje Škapularske osnovana je 1673. te ove godine, kako je uvodno rekao gvardijan, slavi jubilej – 350. obljetnicu postojanja. Iako je car Josip II. još 1786. dokinuo sve bratovštine, u Varaždinu je još uvijek živo štovanje Škapularske Gospe te je ovo možda i najstarija bratovština Gospinog Škapulara u Hrvatskoj.
Oblačenje škapulara u Varaždinu bilo je moguće nakon svake mise tijekom trodnevnice kao i na sam blagdan Gospe Karmelske.
Vijest objavila IKA i Varaždinska biskupija
Autor teksta: Branimir Gubić
Fotografije: Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije
