Prije tristo godina na blagdan sv. Nikole, franjevci u Subotici dobili su na dar tvrđavu. Tako je Gospodin dobio svoj stalni dom – crkvu jedne velike grupe Hrvata koji su naselili Suboticu, a franjevci postali stalni stanovnici Subotice i središte duhovnog i kulturnog života. Tim je povodom održan znanstveni skup, 9. prosinca 2023. u Kapeli Crne Gospe subotičke, u klaustru franjevačkog samostana. Sve prisutne pozdravio je gvardijan fra Ivan Miklenić i pozvao sve prisutne da oni koji znaju obnove znanje, a svi ostali nešto i nauče jer je ovo posebna prilika, 300 nije malo pa zato Franjevački samostan u Subotici i organizira ovaj skup! Predavanje je održao mr. Bela Tonković, koji istražuje povijest samostana i prilike u kojima su živjeli Hrvati Bunjevci koji su došli u Bačku!
Kad su Franjevci sa svojim dalmatinskim narodom 1695. došli u Suboticu, o. Jerko Ludassi – Guganović pretvorio je u privremenu kapelu prizemlje Kaštela, gdje se nalazila jedna prostorija većeg opsega kao neka palača i u njoj je vjernicima služio svetu Misu i dijelio sakramente. Isto je ponovio i o. Aleksandar Spanik 1697. i uz tu se kapelicu i nastanio u dvije manje sobice.
Poslije Rakocijeve bune, kad su se 1707. konačno smirili u Subotici, kapela u Kaštelu dobila je svoje uređenje. Mali oltar je bio smješten ondje, gdje se u sadašnjoj crkvi nalazi kor, a u nju se ulazilo sa jugozapadne strane, – sa strane. Iznad oltara je bila slika sv. Mihovila, arkanđela, kome su na slici stajali sa strane sv. Franjo Asiški i sv. Antun Padovanski. Kapela je podignuta od početka u čast sv. Mihovilu, jer su vjernici u Subotici bili vojnici i vojničke obitelji. S vremenom je ta prva crkva u Subotici postala premalena da primi sve one vjernike, koji su nedjeljom i blagdanom dolazili na Misu. Često su morali stajati izvan kapele što je zimi bilo vrlo neugodno i teško. 1720. bio je podignut zvonik na drvenim stupovima uz Kaštel.
Prije svega trebalo je Kaštel dobiti, jer je pripadao vojničkoj upravi. Salvatorijanski provincijal iz Mađarske o. Josip Bede obratio se pismenom molbom generalu Teodoru de Pilliers u Segedinu kao glavnom zapovjedniku svih 13 utvrđenja u Bačkoj i zamjeniku carevu, da on izmoli od cara Karla VI. subotički Kaštel Franjevcima za crkvu.
Molba je napisana 25. X. 1723., a na njoj je general Teodor de Pilliers vlastoručno napisao svoj odgovor s odobrenjem da se Kaštel u Subotici daje Franjevcima, kako bi oni mogli iz njega napraviti crkvu. Rješenje je dano 6. XII. 1723.
Da su Franjevci stvarno posjednici Kaštela, u kojem je crkva, i sveg onog zemljišta u unutrašnjem opkopu Szabatke potvrđuje Ivan Kostka u ime bečkog carskog vijeća 1729., kako je to vidljivo iz arhivskih dokumenata. Franjevci su bili prvi dušobrižnici u Subotici, a neko vrijeme i župnici. Počela se voditi Matica Krštenih. Tu je nastala i škola, kazalište….
Na kraju je fra Ivan svima zahvalio , a osobito predavaču, jer puno je toga pojasnio kako bi još više cijenili prostore u koje dolazimo i Boga slavimo i Bogu i vjernicima koji dolaze služimo.
