XII. NACIONALNI TEČAJ ZA DUHOVNE ASISTENTE
FRANJEVAČKOGA SVJETOVNOG REDA I FRANJEVAČKE MLADEŽI
U Kući susreta Tabor u Samoboru od 26. – 28. veljače 2018. godine održan je XII. nacionalni tečaj za duhovne asistente Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) i Franjevačke mladeži (Frama) na temu „Pomoći članovima OFS-a i Frame u svjedočenju vjere u društvu“. Tečaj su organizirali Konferencija nacionalnih duhovnih asistenata OFS-a i Konferencija nacionalnih duhovnih asistenata Frame a na tečaju je sudjelovalo dvadesetak asistenata.
Nazočne asistente najprije su pozdravili provincijal fra Josip Blažević, OFMConv i provincijalni ministar fra Ilija Vrdoljak, OFM, domaćin tečaja, a zatim i fra Vladimir Vidović, OFMConv, predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata OFS-a i fra Filip Đurđević, OFM, predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata Frame.
Uvodno predavanje „Svjedočenje kršćanske vjere u hrvatskim društvenim i političkim okolnostima“ prvog dana tečaja, u ponedjeljak 26. veljače, održao je sisački biskup mons. dr. Vlado Košić, i sâm član Franjevačkoga svjetovnog reda. U uvodu je podsjetio na nekoliko novozavjetnih riječi, polazišta, o kršćanskom svjedočenju: „Ja više nisam u svijetu, no oni su u svijetu…“ ‒ „Oni nisu od svijeta, kao što ni ja nisam od svijeta.“ ‒ „Kao što ti mene posla u svijet, tako i ja poslah njih u svijet.“ (Iv 17 poglavlje). – „Vi ste svjetlost svijeta“ (Mt 5,14) ‒ „…budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, ali blago i s poštovanjem, dobre savjesti…“ (1 Pt 3,15-16). Zatim je podsjetio da se Crkva na Drugom vatikanskom koncilu otvorila svijetu i ponovno naglasila svoju poslanost svijetu. To se osobito vidi u Pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu „Gaudium et spes“. Teme o kojima se govori u toj konstituciji i danas su područja svjedočenja kršćanske vjere, na primjer: dostojanstvo ljudske osobe, ljudski rad, svetost ženidbe i obitelji, gospodarski razvitak, život političke zajednice. „Ako je neka država ekonomski nestabilna“, istaknuo je, „dolaze u pitanje i sva nastojanja građana takve države“. Kršćani se trebaju zalagati i za ostvarenje vrjednota o kojima govori socijalni nauk Crkve. To su, uz one već spomenute u konstituciji „Gaudium et spes“: opće dobro, supsidijarnost, solidarnost, demokracija, očuvanje okoliša. Podsjetio je i na važan dokument Kongregacije za nauk vjere „Doktrinarna nota o nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu“. U njoj vjernik laik može naći jasne kriterije za glasovanje na političkim izborima i za svoju suodgovornost za društvo. U razgovoru nakon predavanja govorilo se o aktualnim društvenim temama i o uključivanju vjernika u njih: o potrebi promjene izbornog zakona, o obitelji, pobačaju, medijima, crkvenim medijima, rodnoj ideologiji i drugima.
Prvo predavanje u utorak, 27. veljače ‒ „Obilježja stvarnosti hrvatskoga društva – izazovi svjedočenju vjernika laika“ ‒ održao je dr. sc. Renato Matić, izvanredni profesor na Odsjeku za sociologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, član OFS-a. U svom je predavanju iznio mišljenje da je hrvatsko društvo još uvijek obilježeno nedemokratskim totalitarnim naslijeđem; tijekom dvadeset i osam godina od uspostave višestranačkog Sabora učinjeno je malo na području demokratske edukacije građana. Obilježja takvoga nedemokratskog društva su duhovna zapuštenost osoba, nesposobnost za kritičko mišljenje, manjak samopoštovanja, nesposobnost za kreativno razmišljanje i djelovanje. U takvomu društvu vjernici ne mogu ostati pasivni jer su suodgovorni za društvo u kojem žive. Takvo je društvo izazov za kršćane, idealan prostor za njihovo djelovanje. No, to djelovanje mora biti takvo da druge ne isključuje i djelovanje s dugoročnim ciljevima i planovima.
Drugo predavanje tog dana „Svjedočenje vjere i potreba medijskog odgoja mladih i odraslih vjernika“ održao je dr. sc. Igor Kanižaj, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U uvodu je istaknuo da je Crkva na području masovnih medija vrlo progresivna, od početka njihove pojave prati njihov razvoj i u njemu sudjeluje. U osvrtu na najutjecajnije medije u Hrvatskoj napomenuo je da se može zapaziti kako oni nisu skloni promicanju vjerskog svjedočenja poznatih osoba i kako znaju ignorirati događaje o kojima bi po broju sudionika morali izvijestiti (npr. Susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru, Hod za život u Zagrebu). U izvještavanju o Crkvi, rekao je, ima manipulacijâ koje se između ostalog zapažaju u izvlačenju vijesti iz konteksta, u poopćivanju pojedinačnih slučajeva, u isticanju negativnog, u govoru o osobama, a ne o problemima itd. U nastavku je iznio rezultate istraživanja izloženosti djece i mladih novim medijima (internet, društvene mreže); ona uvelike utječe na njihov odgoj. Istraživanje je pokazalo da 80 % roditelja traži uvođenje medijskog odgoja u škole. Govoreći o katoličkim medijima istaknuo je njihovu nepovezanost.
Poslije predavanja dr. Matića i dr. Kanižaja bio je rad u skupinama u kojem su pod vodstvom predavača produbljene teme predavanja.
Poslijepodnevno predavanje „Svjedočenje vjernika laika u hrvatskom društvu – ostvarenja, perspektive i potrebe“ održala je mr. sc. Tanja Popec, urednica vjerskog programa na Hrvatskome katoličkom radiju. Svjedočenje vjernika laika je u društvenom kontekstu obilježeno sekularizmom koji je sve prisutniji, duhovnim osiromašenjem, omalovažavanjem kršćanstva i polarizacijom društva. Crkveni kontekst svjedočenja obilježen je nedovoljnom unutar crkvenom komunikacijom i smanjivanjem broja aktivnih i zauzetih vjernika. Laici su nedovoljno aktivni i u Crkvi i u društvu. Nedostaje i rad na trajnoj formaciji vjernika laika. Na antropološkoj razini svjedočenje se ostvaruje pred ljudima koji su sve više ispunjeni strahom i depresijom, koji zapadaju u ovisnosti i kojima se često manipulira. No, zaključila je mr. Popec, Isus ima povjerenja u svoje učenike, u svoje vjernike. Govori im „Vi ste sol zemlje! Vi ste svjetlo svijeta!“ unatoč njihovim slabostima i granicama. Hrvatski prostor i naše vrijeme traže novo misionarsko djelovanje vjernika laika. U tom kontekstu naglasila je i primanje sakramenata. Oni nas jačaju u novom životu s Kristom. Bez zajedništva s Njim ne možemo svijetu pružiti njegovo svjetlo. Podsjetila je na vrijedan dokument HBK „Za život svijeta. Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj“ (2012.) u kojem ima niz konkretnih poticaja, ali o kojem se premalo govori. U dužem razgovoru s predavačicom teme predavanja povezane su s konkretnim stanjem u našoj Crkvi i društvu.
Na kraju radnog dana Ana Fruk, član Predsjedništva Međunarodnoga vijeća Franjevačkoga svjetovnog reda, odgovorna za praćenje Franjevačkoga svjetovnog reda u zemljama središnje i zapadne Europe, govorila je o pripremi, tijeku i odlukama Generalnoga kapitula OFS-a koji se održao u studenom 2017. godine u Rimu. Franjevački svjetovni red ima oko 300.000 članova u 112 zemalja. Nacionalna bratstva ustanovljena su u 70 zemalja. Raste broj članova OFS-a u Aziji i Africi. Franjevačka mladež, koja je povezana s OFS-om, ima oko 50.000 članova u 75 zemalja. Izvijestila je, između ostalog, da su na Kapitulu osnovani Međunarodni ured za početnu i trajnu formaciju, Međunarodni ured za komunikaciju i Međunarodno tajništvo za mir, pravdu i očuvanje stvorenja te da je odlučeno da se prirede materijali za osposobljavanje za službe u vodstvu OFS-a. Proslava 40. godišnjice obnovljenoga Pravila OFS-a bit će od 24. lipnja 2018. do kraja liturgijske godine 2019.
Posljednjega dana tečaja nazočnima su se obratili Branka Černugelj, nacionalna ministra OFS-a i Anamarija Tomašević, nacionalna predsjednica Franjevačke mladeži. Nacionalna ministra je posvjedočila kako raspoloživost i prisutnost duhovnih asistenata djeluje poticajno i ohrabrujuće na članove OFS-a. Trenutno je najvažnija zadaća OFS-a animacija za veću raspoloživost za prihvaćanje službi u vodstvu bratstava OFS-a. Nacionalna predsjednica Franjevačke mladeži istaknula je presudnu važnost prisutnosti i primjera duhovnih asistenata Frame. Mladi imaju posebnu potrebu za osobnim susretima i razgovorima s asistentom. Važno im je također kad ih se na bratski način upozori na pogrješke ili propuste na putu njihova odrastanja, sazrijevanja i razlučivanja životnog poziva. Istaknula je da asistenti moraju još više isticati važnost primanja sakramenata i važnost svjedočenja vjere ne samo na susretima Frame nego i izvan Crkve, tamo gdje se živi i susreće druge. U razgovoru nakon njihovih izlaganja govorilo se o pitanjima i teškoćama u životu bratstava OFS-a i Frame.
U osvrtu na tečaj sudionici su predložili nekoliko tema za buduće tečajeve i nekoliko sugestija za rad nacionalnih asistenata OFS-a i Frame sa starijim bogoslovima franjevačkih provincija kod nas.
fra Zvonimir Brusač, TOR
