-
O 120. obljetnici dekreta Kongregacije za redovnike o proglašenju zaštitnika sv. Ćirila i Metoda Hrvatske franjevačke provincije (4. rujna 1900.)
-
O 40. obljetnici apostolskog pisma pape Ivana Pavla II. o proglašenju sv. Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe (31. prosinca 1980.)
Proslavili smo 41. kapitul naše Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Svima je uočljivo da posljednjih godina ne svraćamo posebnu pozornost našim zaštitnicima, ne opaža se pobožnost ili molitva u njihov zagovor. Želio bih probuditi interes za ono što su oni bili i činili za širenje kršćanstva među slavenskim narodima, te da se njima nadahnjujemo u našem franjevačkom životu i djelovanju danas.
Štovanje sv. Ćirila i Metoda se u Katoličkoj crkvi s godinama i polako razvijalo. Najprije su znanstvenici počeli vrednovati njihove zasluge za pismenost i kulturu slavenskih naroda. Potaknuti tom zauzetošću sve je više Crkva otkrivala njihove zasluge za širenje kršćanstva, a osobito za naviještanje evanđelja i slavljenje bogoslužja. Tako su i pape posljednjih stoljeća o njima izdavale svoje okružnice, vrednovali su njihove zasluge za širenje kršćanstva a napose za bogoslužje na slavenskom jeziku. Od pape Leona XIII. pa sve do danas pape su se osvrtali na posebno značenje ova dva svetačka velikana i preporučivali njihovo štovanje. Papa Ivan Pavao II. ih je 1980. godine proglasio i suzaštitnicima Europe.
Inicijativa časnog sluge Božjega Vendelina:
Sv. Ćiril i Metod suzaštitnici naše Provincije
Štovanje sv. Ćirila i Metoda postupno se širilo među zapadnim slavenskim kršćanima, najprije među Česima i Moravljanima, a onda i među ostalim narodima. U Hrvatskoj su tzv. glagoljaši njegovali bogoslužje na slavenskom jeziku koje su inicirali slavenski apostoli. U njihovu štovanju u obližnjim narodima u 19. stoljeću su prednjačili Slovenci. Naime, mariborski biskup A. M. Slomšek zauzeto je promicao poznavanje sv. Ćirila i Metoda te širio prema njima pobožnost u narodu. Osnivao je bratovštine koje su njegovale njihovo štovanje.
„Otac Provincije“ časni sluga Božji Vendelin Vošnjak rastao je u mariborskoj biskupiji te je usvajao štovanje slavenskih apostola. Upisao se u udrugu „Apostolat sv. Ćirila i Metoda“, pa je na taj način doprinosio širenju njihova štovanja. Cijelog je života njegovao pobožnost prema njima.
U utemeljenju Hrvatske franjevačke provincije želio je da joj budu zaštitnici upravo sv. Ćiril i Metod. Njegovom zauzetošću Kongregacija za redovnike 4. rujna 1900. godine odobrila je njegovu zamolbu. Tu je odluku osobno protumačio: „Mlada naša provincija treba ne samo moćne zagovornike na nebu već i svijetle primjere apostolskog rada, ali ujedno i u Gospodu skrovitog nutarnjeg života“ (Okružnica „Providnost Božja“, 1927.). Kako su slavenski apostoli željeli da se njihova evangelizacija nastavi i poslije njih, veliku su pozornost posvećivali odgoju mladih u vjeri, koji su mogli kao svećenici djelovati u svom narodu.
Iz te zamisli i mi možemo od naših svetih zaštitnika zauzetije usvajati značajke njihova života i djelovanja: revno apostolsko djelovanje, njegovanje kontemplativnog života, te brigu za naš franjevački podmladak.
Budući da su sv. Ćiril i Metod naši nebeski zaštitnici, trebali bismo se utjecati češće u njihov zagovor kako bi naše bratstvo bilo poduzetnije i u životu i u djelovanju. Zato sam sastavio molitveni obrazac kojeg bismo povremeno mogli moliti osobno i zajednički.
Fra Rajko Gelemanović