Objavljen zbornik radova „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka“
Iz tiska je izišao zbornik radova „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka”, koji su uredili doc. dr. sc. fra Daniel Patafta i doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač. Zbornik sadrži radove međunarodnoga znanstvenoga skupa “Franjevački velikani” posvećenom sv. Nikoli Taveliću, koji je u prigodi otvaranja trogodišnje priprave za proslavu 50. godišnjice njegova proglašenja svetim, održan u Šibeniku od 20. do 21. listopada 2017. godine.
Zbornik je objavljen u suradnji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca. Predstavljanje zbornika biti će 25. listopada 2019. godine u Nacionalnom svetištu svetoga Nikole Tavelića u Šibeniku. Zbornik će, uz prigodnu riječ šibenskoga biskupa Tomislava Rogića i rektora svetišta fra Ivana Bradarića, predstaviti prof. dr. sc. Ivan Karlić, doc. dr. s. Valerija Kovač i doc. dr. Daniel Patafta.
Nakon predgovora šibenskog biskupa mons. Tomislava Rogića, rektora svetišta fra Ivana Bradarića te samih urednika, zbornik sadrži 14 radova, u kojima se obrađuje lik sv. Nikole Tavelića, okolnosti i značenje njegova mučeništva te tijek pripreme njegove beatifikacije i kanonizacije.
Prva cjelina posvećena je povijesnoj analizi prostora i vremena u kojima je sv. Nikola Tavelić djelovao i podnio mučeništvo. Daniel Patafta predstavlja razvoj franjevačkoga reda u doba sv. Nikole Tavelića s posebnim naglaskom na dva franjevačka smjera razvoja u XIV. i XV. stoljeću koja su nazvana konventualizam i opservancija. Ivan Majnarić i Tomislav Galović prikazuju povijest grada Šibenika te Kraljevine Hrvatske i Dalmacije u XIV. stoljeću – upravo u vremenu u kojemu doživljavaju svoj razvoj na urbanom, društvenom, gospodarskom i društvenom planu. Sanja Miljan istražila je Samostan sv. Franje u Šibeniku od kraja XIII. do početka XV. stoljeća te djelatnost njegovih franjevaca i njihov značaj za šibensku komunu. Narcyz Stanisłav Klimas prikazuje razdoblje organizacije Kustodije Svete Zemlje krajem XIV. i početkom XV. stoljeća, njezin pravni položaj u odnosu na islamsko pravo te život franjevaca u Jeruzalemu u tzv. »mamelučkom razdoblju«.
Drugi tematski krug tiče se franjevaca i teologije mučeništva. Darko Tepert analizira svetopisamske tekstove o žrtvi u vidu mučeništva te predstavlja svetopisamske korijene mučeništva u nekim spisima sv. Franje Asiškoga. Nedjeljka s. Valerija Kovač piše o mučeništvu kao zahtjevu krštenikova zajedništva s Kristom i nasljedovanja Kristova života te kroz to načelo čita konkretne oblike mučeništva kroz povijest Crkve i osvrće se na neke aktualne izazove u vezi s određivanjem mučeništva iz kristocentrične perspektive. O teološko-moralnim implikacijama mučeništva u svjetlu kristocentričnosti kršćanske vjere i svjedočanstva za istinu evanđelja piše Tomislav Smiljanić. Marinko Pejić predstavlja franjevca Anđela Klarenskoga (Angelo Clareno) iz XIV. stoljeća i njegova djela kao jednoga od najboljih poznavatelja kršćanskoga Istoka, posebno u vidu njegova značenja za današnje franjevačke zajednice. »Vita activa franjevaca: idejna i normativna pozadina djelovanja među Saracenima četvorice jeruzalemskih mučenika« naslov je rada Marka Jerkovića s posebnim naglaskom na dvije karakteristike Franjevačkog reda – mobilnost franjevaca prema Svetoj Zemlji i njihovo tamošnje misijsko djelovanje.
Treća cjelina sadržava teme koje su izravno povezane s beatifikacijom i kanonizacijom Nikole Tavelića. Ljudevit Maračić predstavlja pisana izvješća o mučeništvu sv. Nikole s težištem na izvješću koje je očuvano u šibenskom Samostanu sv. Frane gdje je u brevijaru iz 1411. ispisan cjeloviti opis mučeništva. Augustin Kordić opširno prikazuje različite razine »Štovanja bl. Nikole Tavilića između Prvog i Drugog svjetskog rata 1914. – 1945.« Ivan Armanda proučavao je put prema beatifikaciji Nikole Tavelića 1889. godine te ulogu biskupa Antuna Josipa Fosca u pokretanju kauze i njezinu razvoju. Ivan Karlić i Milan Gelo predstavljaju teološku analizu govora papa Pavla VI. u prigodi proglašenja svetim Nikole Tavelića te papin govor proširuju drugim elementima kršćanskoga shvaćanja mučeništva i povezuju ga s poimanjem mučeništva u franjevačkoj teološkoj misli. Suzana Vrhovski Peran analizirala je tadašnje izvještaje o kanonizaciji sv. Nikole Tavelića posebno u katoličkim glasilima »Aktualnosti kršćanske sadašnjosti«, »Glasu Koncila«, »Veritasu« i »Kani« raspoređene prema temama, vrstama i autorima te se osvrće na zastupljenost sv. Nikole Tavelića u suvremenim crkvenim medijima.
U Dodatku su priloženi dokumenti značajni za proglašenje svetim Nikole Tavelića.
Doc. dr. sc. s. Valerija Kovač
