U Samoboru preminuo fra Petar Kinderić

Objavljeno od franjevac na

Fra Petar Kinderić, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, preminuo je u Franjevačkom samostanu u Samoboru u četvrtak 29. srpnja, u 75. godini života, 57. redovništva i 49. svećeništva.

fra Petar Kinderić

Fra Petar (Antun) Kinderić rođen je 29. lipnja 1947. u Domašincu, kao jedan od četvero djece, od oca Tome i majke Monike rođ. Krznar. Nakon osmogodišnje škole, 1962. godine stupio je u Franjevačko sjemenište u Zagrebu. U novicijat  Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda ušao je 15. kolovoza 1964. u Cerniku. Nakon godine novicijata, 16. kolovoza 1965. položio je prve redovničke zavjete. Franjevačke filozofske studije završio je na Trsatu, teologiju je studirao u Königsteinu/Njemačka, a diplomirao u Zagrebu. Svečane redovničke zavjete položio je 5. prosinca 1971. u Iloku, a za svećenika je zaređen 8. srpnja 1973. godine u Zagrebu.

Za vrijeme studiranja teologije bio je polaznik Instituta za crkvenu glazbu u Zagrebu koji je završio je 1978. godine, smjer crkvenog glazbenika. Bio je član i osnivač VIS-a Prijatelji u kojemu je bio vokal i svirao je orgulje. Za taj sastav je skladao Misu mladih i nekoliko drugih poznatih skladbi (Poziv; Molitva, Ta svjetla i dr.).

Kao svećenik djelovao je najprije u Zagrebu, kasnije u Cerniku, Kloštar Ivaniću, Koprivnici, Trsatu, Varaždinu, Krapini i u Samoboru. U mjestima boravka djelovao je kao kapelan, orguljaš i vjeroučitelj, gvardijan, župnik, zborovođa, kateheta na osnovnoj školi i gimnaziji. Uz to, bavio se proučavanjem povijesti franjevačke glazbe pa je spasio od zaborava mnoge zaslužne glazbenike, naročito orguljaše, pisce kantuala i skladatelje. Zauzimao se za ostvarenje programa „Zlatna harfa“.

Od 1990. godine intenzivnije se bavi istraživačkim radom. Bio je istraživač suradnik na projektu Ministarstva znanosti Hrvatska glazbena baština u Rijeci. U okviru tog istraživanja posebnu pozornost obraća franjevačkom glazbenom stvaralaštvu. Na tom je području objavio oko 30 znanstvenih i stručnih radova. U koautorstvu je objavio 12 knjiga, od kojih su najznačajnije monografije o Fortunatu Pintariću, Miroslavu Grdanu i Kamilu Kolbu.

Za svoj rad primio je Nagradu Grada Rijeke (1997.), te godišnju nagradu HAZU za istraživanje u području glazbe (1998.).

Osmrtnica

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *